Читај ми!

Vek harmonike – Teodoro Anceloti izvodi dela Erika Satija

Emisija je posvećena interpretacijama italijanskog harmonikaša Teodora Ancelotija. Sa albuma iz 1998. godine slušaćete klavirske komade Erika Satija u Ancelotijevom aranžmanu za harmoniku.

Na albumu Dela Erika Satija iz 1998. godine, Anceloti u sopstvenom aranžmanu izvodi šarmantne i poznate klavirske komade francuskog kompozitora. Kako harmonika ne može da istakne sve detalje muzike namenjene klaviru, Anceloti je izdvojio linearne melodije i pretvorio ih u „oblake akorda” – kako je to objasnio Robin Egerton, kritičar časopisa Gramofon, čineći tako da Satijeva muzika bude nešto toplija i zaokruženija sa prelazima koji se blago preklapaju. Sa druge strane, melanholični aspekt u ciklusu Gnosijene dolazi do izražaja upravo na harmonici.

Sedam komada, koji se danas smatraju delom ovog ciklusa, mada ih sam kompozitor nije tako zamislio, Sati je napisao krajem 19. veka. Interesantna je njihova forma, kao i način zapisivanja – imaju taktne crte tek na krajevima melodijskih fraza, a melodije nisu uklopljene u pravilnu ritmičku podelu – te harmonske veze koje imaju snažan modalni prizvuk, tako da predstavljaju izvođački izazov za umetnike.

Teodoro Anceloti, italijanski umetnik, interpretator i istraživač savremene muzike, ima važnu ulogu u svetskim muzičkim krugovima. Svojim radom značajno je doprineo integraciji harmonike u savremenu klasičnu muziku, a u želji da pospeši razvoj tehnike, sproveo je graditeljske izmene zamenivši materijale od kojih se prave neki delovi instrumenta i na taj način povećao zvučni dijapazon harmonike. Osim bogate koncertne delatnosti, značajan je i njegov pedagoški rad, koji je započeo na Univerzitetu umetnosti u Bernu, a od 2002. godine radi kao profesor na muzičkoj Akademiji u Frajburgu. Diskografija ovog umetnika obuhvata širok repertoar, od Baha i Skarlatija, do Janačeka, Satija, Kejdža i broji preko 350 dela koja su pisana za njega.

Urednica emisije Marija Vuković

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом