четвртак, 25. окт 2018, 09:00
Hipokratija
Neurohirurgija u Srbiji: od otvaranja lobanje dletom i čekićem, do gama noža i kompjuterske navigacije kroz mozak
Današnji gosti Hipokratije su profesori neurohirurgije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, dr Miloš Joković, direktor Neurohirurške klinike KCS i dr Živorad Đorđević, legendarni i dugogodišnji direktor Urgentnog centra u KCS.
Neurohirurgija je medicinska specijalnost i grana hirurgije koja se bavi hirurškim lečenjem mozga i kičme. U poslednjih nekoliko decenija, sve više neurohirurških bolesti leči se minimalno invazivnim metodama, zahvaljujući razvoju tehnike i pomoćnih uređaja, pre svega mikroskopa i sistema za navigaciju u skučenim prostorima lobanje i kičmenog stuba u kojima su smešteni mozak i kičmena moždina.
Istorija neurohirurgije, kao i istorije medicine, datira iz drevnih
vremena. Prve neurohirurške intervencije, trepanacije (pravljenje otvora
na lobanji uz pomoć dleta i čekića, a kasnije i svrdla) bile su i prve
intervencije u ovoj oblasti medicine, a vršene su čak i pre antičkih
vremena. Iako je smrtnost tako „operisanih“ osoba bila velika, postoje
svedočenja da je bilo i preživelih. U pojedinim slučajevima, na lobanjama
su činjeni trepanacijski otvori iz ritualnih razloga. Trepanacioni otvori
na lobanjama otkriveni su i na tlu Balkana, u Mokrinu, još iz perioda
gvozdenog doba (300 skeleta, na 8 lobanja izvršena trepanacija) i u
Krivoj Reci (3 trepanacijska proboja lobanja). Neke, doduše, nepotpune
dokaze o trepanacijama lobanja među Crnogorcima i Srbima ostavilo je više
istoričara medicine.
Najveći evropski autoriteti pre modernog vremena, slične operacije, tj. trepanacije, praktikovali su samo u krajnjoj nuždi.
U dvadesetom veku i veku u kome živimo, medicina je zahvaljujući
školovanim lekarima i opštem, a naročito tehnološkom napretku,
neuporedivo bolja nego ikad u prethodnim vremenima. Ta promena se
osetila i danas se oseća i na Balkanu.
Sa prvim ali sporadičnim operacijama iz neurohirurškog domena u Srbiji
početo je u Hirurškom odeljenju Opšte državne bolnice u Beogradu (od 1923.
godine) a ozbiljna neurohirurgija, često na dnevnom nivou datira
osnivanjem prvog neurohirurškog odeljenja u Srbiji, u okviru Hirurške
klinike u Beogradu (1938).
Specijalizacija iz neurohirurgije već godinama u Srbiji i većini drugih
zemalja traje 6 godina. Ona predstavlja obrazovni proces u toku kog
specijalizant dobija teorijsko i praktično znanje iz područja
neurologije, hirurgije i naročito neurohirurgije, ali i iz područja
prevencije, dijagnoze, procene, terapije i intenzivne terapije teških
bolesnika. Neurohirurgija, pre svega, leči pacijenate sa povredama i
dobroćudnim i zloćudnim bolestima, tj. tumorima centralnog i perifernog
(autonomnog) nervnog sistema, uključujući i koštane i druge potporne
strukture nervnog sistema, kao i krvne sudove namenjene mozgu i kičmi.
Neurohirurška klinika Kliničkog centra Srbije u Beogradu za šest dana
slavi značajan jubilej – 80 godina svog postojanja, od toga 43 godina u
sadašnjoj zgradi, kao i 95 godina od prve neurohirurške operacije u
Beogradu. O neurohirurgiji u Srbiji, njenom institucionalnom razviju i o
Neurohirurškoj klinici KCS u Beogradu, kao bolnici i školi, govoriće nam
opširnije naši današnji, vrlo uvaženi gosti.
Emisiju priprema i vodi prof. dr Momčilo B. Đorđević.
Коментари