недеља, 06.11.2022, 10:05 -> 17:58
Извор: Радио Београд 1
Аутор: Елизабета Арсеновић и Мирјана Никић
Blago Narodnog muzeja u Požarevcu
Muzeji – tihi, dostojanstveni, nenametljivi, a stalno prisutni svedoci: daleke i bliske prošlosti jednog grada, kraja, države; ili, civilizacijski važnih veština, predmeta, događaja, ličnosti; razvoja grana nauke ili umetnosti, a u novije vreme čak i nekih pojmova, senzacija i fenomena. Svedoče o tome i ko smo bili – i ko je bio pre nas -i šta se i kako radilo, kako smo i koliko brzo napredovali u razvoju društva i države, jesmo li išli u korak sa ostalima u razvoju kulture, po čemu smo slični drugima, a po čemu se razlikujemo i šta je istinski naš doprinos, pa zato i naš ponos.
Muzeji su, recimo to i tako, prostori svedočanstva o trajanju kroz vreme, uvek prisutna kopča koja spaja sva tri njegova toka - prošlost, sadašnjost i budućnost. I zato su muzejska zdanja, posebno nacionalnih ili, kako se kod nas nazivaju, narodnih muzeja najčešće u centru mesta. Tu i treba da budu. A nastoji se i da ta zdanja budu reprezentativna, lepa, čak raskošna, da i samima sobom pričaju priču o vremenu u kom su nastala, zbog čega smo ponosni na pretke, ili da su namenski zidana, da bi potomci bili ponosni na nas.
U svojoj tišini i dostojanstvenom miru, muzeji rade: izlažu, prikazuju, objašnjavaju, tumače, opominju, ukrašavaju, nudeći neoborivi dokaz da je upravo kultura u samim temeljima svakog i društva i i države. Ako želimo da zaista osetimo ko smo ( i šta bi trebalo da budemo), odlazak u muzej će pred svakim od nas postaviti nepogrešivo ogledalo spoznaje.
A ako poželite da obiđete Narodni muzej u Požarevcu, koji je, proslavivši nedavno 125 godina postojanja, drugi najstariji u Srbiji - posle Narodnog muzeja u Beogradu osnovanog 1844 - moraćete to da učinite tako što ćete obići i dobar deo grada. Jer, muzej se nalazi u sedam objekata na pet adresa. Tu su: glavna zgrada sa arheološkom postavkom i lapidarijumom; legat Miodraga Markovića Klanka sa postavkom srpskog slikarstva prve polovine 20. veka; Kuća Dobrnjčevih sa postavkom „Požarevac u vreme kneza Miloša"; zgrada Muzeja kulturne istorije u Nemanjinoj 9, trenutno u fazi rekonstrukcije, u kojoj će biti predstavljen Požarevac i njegova gradska kultura na početku 20. veka; Šator Požarevačkog mira 1718. godine, Etno park na Tulbi i Galerija savremene umetnosti na Starom korzou.
Nastao krajem 19. veka formiranjem zbirke od oko 350 predmeta pri požarevačkoj gimnaziji, najviše zahvaljujući zauzimanju profesora Luke Jevremovića , muzej je prešao put na kome je bio Braničevski, Okružni, Gradski i, sada, Narodni, sa nekoliko desetina hiljada predmeta raspoređenih u arheološku, etnološku, istorijsku i istorijsko-umetničku zbirku. Čuvar je nasleđa celog Braničevskog kraja.
U glavnoj zgradi muzeja, u kojoj je arheološka postavka sa lapidarijumom, dočekala nas je i kroz nju provela Teodora Branković, viši kustos-arheolog.
Zabeležile Mirjana Nikić i Elizabeta Arsenović.
Коментари