Читај ми!

Park prirode Stara Tisa kod Bisernog ostrva - mrtvaja koja živi

Bio je kraj februara 2020. Daleko od toga da svi mi nismo već bili čuli da je novi virus sa istoka planete počeo da se širi i po evropskom kontinentu, ali smo i dalje – mnogi – naivno verovali, nadali se, da će nekako volšebno baš nas zaobići… Sada već dobro znamo da nije bilo tako i dugo živimo potpuno drugačiji život u odnosu na onaj pre pandemije…

Којекуда Којекуда

Autor:
Аутори: Елизабета Арсеновић и Мирјана Никић

Емисија Радио Београда 1 која ће вас, баш како јој и назив говори, водити од Келебије до Медвеђе, од Бајине Баште до Неготина - у сеоца и градове, у прошлост и будућност, у стварно и могуће. [ детаљније ]

Ali, dok nam se korona prikradala (ili možda već bila među nama, samo još nije bila pokazala svoje opako lice), mi smo se otisnule na još jedno naše „kojekuda" putovanje - po Vojvodini, preciznije po Bačkoj, i jedna od poslednjih stanica bila nam je Park prirode Stara Tisa kod Bisernog ostrva. U nazivu parka bezmalo svaka reč budi znatiželju i izaziva uzbuđenje.

Tisa - najduža pritoka Dunava, koja nastaje u Ukrajini, na Karpatima, spajanjem Bele i Crne Tise, kao brza planinska reka sa najvećim padom u Evropi. Prolazi zatim kroz Slovačku, Rumuniju, Mađarsku i Srbiju da bi se kod kod Starog Slankamena ulila u Dunav. Svojim tokom kroz našu zemlju spojila je sva „tri srca junačka" - i Banat i Bačku, a ušćem je dodirnula i Srem.

Još nešto u biografiji Tise važno je za našu današnju priču - nedostatak jezera u oblasti Karpata utiče na to da su varijacije nivoa vode te reke izuzetno velike, otuda i tri godišnja poplavna perioda. Trpeći takvu ćud Tise, austrijske i austrougarske vlasti su između 1846. i 1880, organizovale regulaciju toka reke, skratile joj dužinu za 450 kilometara i sagradile najveći sistem zaštite od poplava u Evropi.

Tako smo i mi dobili Staru Tisu, najveći regulisani meandar koji je 1858. odvojen od Tise. Nastala je mrtvaja, kasnije plodna zemlja, koju će narod - kaže se -  baš zbog toga nazvati Biserno ostrvo. Park prirode, koji obuhvata i kopno i vodu, prostire se na površini od 391 hektara od čega je manji deo u režimu zaštite Drugog, a veći pripada Trećem stepenu zaštite Republike Srbije kao značajno prirodno dobro.

Cilj zaštite je očuvanje  površina koje pružaju utočište mnogim biljnim i životinjskim vrstama koje lako mogu nestati sa tog područja. Najznačajnija vrednost parka je beli lokvanj koji je na listi prirodnih retkosti Srbije.

O Parku prirode Stara Tisa kod Bisernog ostrva stara se Javno preduzeće „Komunalac" u Bečeju, kojima smo se i obratile za priču o njemu. A oni su nas uputili na čuvare parka, Atilu Hanaka, Zorana Davidovca i Slobodana Backovića, jer - ko će bolje od njih koji su danonoćno na terenu znati i da kaže i da pokaže blaga prirode sa kojom žive.
 
Priču zabeležile - Mirjana Nikić i Elizabeta Arsenović.

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом