понедељак, 09.08.2021, 11:02 -> 11:36
Извор: РТС
Štitna žlezda utiče na rad skoro svake ćelije u organizmu, zato je ne lečite na svoju ruku
Štitna žlezda je najveća endokrina žlezda u ljudskom organizmu, a hormoni koje ona stvara i luči direktno utiču na rad skoro svake naše ćelije. Sve više ljudi na svoju ruku radi laboratorijske analize prisustva antitela štitne žlezde i na iternetu pronalaze terapiju. Lekari upozoravaju na brojne štetne posledice ovakve prakse.
Antitela određuju jedan stepen odgovora organizma na prisustvo određenih antigena. Kod štitne žlezde povišen nivo antitela znači da se ona bori protiv same sebe. To je grupa autoimunih bolesti koja je dosta rasprostranjena u endokrinologiji i vrlo je specifična za lečenje, naglašava endokrinolog dr Đuro Macut, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i Atini.
Zato je jako bitno, dodaje profesor, postaviti dijagnozu na pravi način, ali pre svega, odlučiti i o terapiji na pravi način i u pravom trenutku, jer ne znači da svaki poremećaj treba lečiti.
„Postoje stanja sa pozitivnošću antitela koja se prate i postoje stanja kada imamo bolest, odnosno postoje klinički znaci. U situaciji kada nemamo jasno pozitivna antitela, to su zapravo situacije kada se još uvek nije u potpunosti razvila laboratorijska dijagnoza, odnosno kada nemamo potpuno postignut nivo antitela u krvi. U tom slučaju mi možemo da počnemo sa lečenjem sa malim dozama, veoma oprezno i to zovemo subklinički ili pretkliničke faze bolesti“, objašnjava profesor Macut.
U ovakvim slučajevima specijalisti interne medicine prate stanje pacijenta koja nisu nužno za specijalistički pregled endokrinologa.
Antitela štitaste žlezde, takođe igraju veoma bitnu ulogu u lečenju steriliteta kao mogući faktor spontanih pobačaja kod žena koje pokušavaju da ostanu u drugom stanju.
„Prisustvo antitela može da odredi potrebu da se kod tih pacijentkinja uključe lekovi, ali samo u situaciji kada su drugi hormoni u poremećenom odnosu. Čak ni u tim situacijama nije nužno lečiti pacijenta, osim ako endokrinolog ne proceni da je to potrebno“, naglašava sagovornik Sanje Belović.
Da li ovi pacijenti smeju da prime vakcinu?
Profesor dr Đuro Macut je čalan Izvršnog odbora Evropskog društva endokrinologa i navodi da je bilo dosta diskusije da li pacijenti koji imaju poremećen rad štitne žlezde treba da prime vakcinu protiv koronavirusa.
„Postoje zemlje u Evropi koje su izbegavale da vakcinišu pacijente koji imaju problema sa štitnom žlezdom. Zauzet je stav da dobro regulisani pacijenti, oni koji su na stabilnim terapijama, bez razlike da li imaju antitela, treba i mogu da se vakcinišu, bez obzira koju autoimunu enodrinološku bolest imaju, mogu slobodno da se vakcinišu“, naglašava profesor Macut na kraju gostovanja u Jutarnjem programu.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар