Kako ćemo lečiti rak i uzgajati organe u laboratorijama
Tim naučnika u Njujorku oživeo je oštećena ljudska pluća uz pomoć svinjske krvi. Nakon samo jednog dana, pluća su se oporavila i oživela. Zvuči kao scenario naučnofantastičnog filma, ali nije. Koliko smo daleko od pravljenja veštačkih organa u laboratorijama, za Beogradsku hroniku iz Njujorka govori Gordana Vunjak Novaković, srpsko-američka naučnica i profesorka na Univerzitetu Kolumbija.
„Veoma naporno radimo na lečenju kancera. Jedan od najvećih problema kod raka jesu metastaze i mnogo više pacijenata umire od njih nego od primarnih tumora. Mehanizam metastaza, kako nastaju i reaguju na različite terapije je nešto što još ne razumemo dovoljno dobro. Prilikom proučavanja metastaza najveći problem su ogromne individualne razlike“, ističe Gordana Vunjak Novaković.
Kako objašnjava, neki pacijenti kod kojih je bolest uznapredovala veoma dobro reaguju na terapiju, dok drugi pacijenti koji su u mnogo boljim startnim pozicijama ne reaguju na nju.
To je, prema njenim rečima, jednim delom rezultat genetskih i ostalih individualnih razlika od pacijenta do pacijenta, a delimično razlog zato što su tumori jako heterogeni, jer „ne napadate jednu vrstu ćelija, već jako puno različitih vrsta ćelija“.
„Mi pravimo takozvane 'organe na čipu'. To nisu organi, već veoma mala humana tkiva. Povežete tkiva kostiju, pluća i drugih organa ona zajedno komuniciraju putem krvotoka i onda u tu cirkulaciju ubacujete primarne ćelije tumora. Neke od tih ćelija napadaju pluća, neke kosti i možemo u kontrolisanim uslovima da ih pratimo. Mi radimo na razumevanju fundamentalnih procesa na molekularnom nivou“, ističe Gordana Vunjak Novaković.
Tu je najvažnije naglasiti da se ti „organi na čipu“ i minijaturne metastaze prave od ćelija pacijenta.
„Uzmete mali uzorak krvi i napravite sva ova tkiva od matičnih ćelija i u taj sistem uvodite ćelije tumora. To je model koji je specifičan za svakog pacijenta i pomoću njega možete da optimizujete terapiju za tog pacijenta“, objašnjava naučnica.
Gordana Vunjak Novaković smatra da je čitava oblast ispitivanja humane fiziologije i patologije u tim platformama izuzetno aktivna i očekuje da će veliki napori koji su ulažu ne samo u borbi protiv kancera već i drugih oboljenja dovesti u narednim godinama do rezultata.
Što se tiče uzgajanja organa u laboratorijama, kaže da i dalje postoje veliki izazovi.
„Kost je mnogo jednostavniji problem od na primer pluća. Razlog tome je što se kosti vrlo efikasno obnavljaju u našem organizmu. Ako polomite ruku ona će zarasti. Ako doživite veliku povredu pluća, ona se neće zaceliti. Mi smo krenuli od kostiju i to je tehnologija koja je najviše uznapredovala“, pojašnjava Gordana Vunjak Novaković.
Jedna od start-ap firmi koju je pokrenula sa svojim studentima sada regrutuje pacijente za klinička ispitivanja kostiju koje se prave u laboratiji i implantiraju se u pacijente čije su povrede suviše velike da bi zarasle.
Ističe i da je svima koji rade na ispitivanju veoma važno budu potpuno sigurni da sve što bi se ugrađivalo i presađivalo u pacijenta bude apsolutno bezbedno i da neće napraviti nikakvu štetu.
Uprkos svom veoma zauzetom rasporedu i istraživanjima, svake godine je dolazilo jednom ili dva puta u Srbiju, što joj kako priznaje jako nedostaje, jer zbog čitave situacije sa pandemijom koronavirusa nije uspela da poseti Beograd u junu kako je planirala.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар