субота, 02.03.2019, 08:25 -> 09:46
Извор: РТС
Аутор: Вишња Вишњић Милић
Jesu li moderne tehnologije za stare španska sela?
Najstariji sugrađani suočavaju se sa brojnim predrasudama. Jedna od čestih je da su moderne tehnologije za njih potpuna nepoznanica kao i da su informatički potpuno nepismeni.
Radni vek proveo je sa studentima. A kada je profesor Konstantin Kostić otišao u penziju odlučio je da i dalje ostane u kontaktu sa njima. I to putem animiranih filmova, koje pravi već četiri godine.
„Moji filmovi se nalaze na mom kanalu na Jutjubu, moja publika su moji studenti i prijatelji koji to lajkuju. Oni me ne kritikuju jer me svi vole“, kaže ovaj profesor u penziji.
Da bi napravio jedan film potrebno mu je i do tri meseca. U fioci čuva devadesetak na koje je naročito ponosan.
„Prvo mora da se smisli priča. Obično napišem na tu priču tekst pesme, onda komponujem muziku na to da bih video koliko će biti dugačko i kako da prelomim ove kadrove i onda krenem da tražim glumce. Po Fejsbuku i Jutjubu tražim razne likove, seckam kao makazicama i glavu i ruke i onda pravim niz klipova koje povezujem u celinu u skladu sa muzikom i tako proizvedem jedan animirani film. Veliki je to posao“, objašnjava Kostić.
A ovaj posao potpuno ga je obuzeo, pa vremena ima samo za putovanja. Poslednje je bilo na festival animiranog filma u Slovačkoj, gde je bio kako kaže „malo stariji učesnik“.
Malo stariji su i polaznici kursa informatike na Univerzitetu za treće doba. Oni se obučavaju za rad na računaru, ali i da vladaju pametnim telefonima.
„Nakon toga smo specijalizovali neke više programe za starije ljude koji možda i dalje rade neke poslove, tako da je i njima potreban i Eksel i Pauerpoint prezentacije“, kaže Milena Jovanović Deljanin sa Univerziteta „Đuro Salaj“.
Ocene ovde nisu toliko važne. Najbitnije je pronaći način kako da se znanje prenese vremešnim đacima, kaže nam predavač.
„Nema tu nekog pravila, sve zavisi način na koji ko kako razmišlja, a li to sve ide, uz dovoljno strpljenja sve može da se savlada“, objašnjava predavač Žarko Popović.
A kada savladaju snalaženje na internetu to bi moglo da im olakša život jer bi na primer umesto čekanja u banci račune plaćali elektronskim putem ili koristili usluge e-uprave. Iako je ovo napredniji nivo, nije nedostižan, a u prilog tome govori i podatak da u Evropskoj uniji ove usluge koristi čak 27 procenata onih starijih od 65 godina. U Srbiji samo četiri odsto.
„Mi učimo tokom celog života, celoživotno učenje je vrlo važno, jer zahvaljujući učenju duže živimo i više smo uključeni u sve tokove društva. Vrlo je važno da promenimo tu negativnu sliku o starenju i starosti i da stare pored korišćenja interneta, kompjutera i pametnih telefona moraju da se edukuju za i za to kakvi rizici vrebaju sa interneta“, objašnjava psihološkinja Nataša Todorović, saradnica Crvenog krsta i Gerontološkog društva Srbije.
Penzioneri sa kojima smo vas upoznali nisu usamljen primer. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku svaki četvrti penzioner koristi internet.
Da je rukovanje modernim tehnologijama u današnje vreme nužnost, ali i zabava pripadnici trećeg doba vrlo dobro su shvatili. I zato se nemojte čuditi kada vam na Fejsbuku stigne zahtev za prijateljstvo od bake ili komšije penzionera.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 3
Пошаљи коментар