Revolucija, evolucija i halucinacija – šest promena u tehnologiji 2025. godine
Digitalna revolucija nije 2025. godine pojela svoju decu uprkos apokaliptičnim najavama, ali je veštačka inteligencija ipak ušla u novu fazu – sa reči se prešlo na dela, jezički modeli ušli su u masovnu primenu, ali uz ozbiljne izazove. Proboji su zabeleženi u razvoju kvantnih računara i proizvodnji čipova, kao i u astronomiji, a prednjačili su američki i kineski naučnici i kompanije. Prva u svetu, Australija je zabranila deci društvene mreže, dok je u Srbiji, za 2026. godinu, najavljena škola bez telefona.
Sa reči na dela – veštačka inteligencija ušla u novu fazu
Veštačka inteligencija pokazala je prošle godine da više nije puki hajp, već je iz faze senzacionalnih najava i „demonstracije moći“ osnovnih jezičkih modela, ušla u fazu masovne i svakodnevne primene, kao infrastruktura ugrađena u industriju, kancelarijski rad, umetnost, medicinu, robotiku, pretragu interneta, čak i politiku i rat.
„Majkrosoftova“ veštačka inteligencija predviđa vremenske uslove brže i preciznije od meteorologa, u Pompeji se koristi u restauraciji drevnih fresaka, a „Netfliks“ je prvi put upotrebio generativnu VI u seriji.
Sofija, jedan od najnaprednijih robota na svetu, bila je gost Beograda, Adrijano je postao prvi službenik robot javne uprave u Rimu, „Amazon“ testira humanoidne robote koji bi mogli da preuzmu poslove dostavljača, a u Albaniji virtuelna ministarka je čak i „zatrudnela“.
Ipak, 2025. godina donela je otrežnjenje u pogledu obećanja da će VI masovno zameniti ljude — pokazalo se da tehnologija pre svega menja prirodu posla, a ne da ga ukida u celini. Najviše je uticala na rutinske poslove, dok je u mnogim profesijama postala alat koji povećava produktivnost, ali i zahteva nove veštine i prilagođavanje.
Iako je VI promenila posao programera, i uz pomoć vajb kodiranja postala popularna čak i među onima koji ne znaju ni jedan programski jezik, u IT zajednici raste i frustracija nedostacima i „zamalo tačnim rešenjima“.
Učestala su upozorenja na tzv. halucinacije i „VI bućkuriš“, kao i kršenje autorskih prava. Čak je i Holivud ustao protiv VI, i zatražio zaštitu od predsednika Donalda Trampa. Najnapredniji modeli VI pokazali su zabrinjavajuća nova ponašanja – lažu, spletkare, pa čak i prete svojim tvorcima kako bi ostvarili svoje ciljeve. Utvrđuju se i razlozi i elementi sve češće povezanosti VI i psihoze.
Dodatno, optimizam investitora i medija pokvario je i niz upozorenja u zapadnoj javnosti da su euforija i očekivanja od primene VI možda preterani, i u prvi plan su istakli zabrinutost da bi investicioni bum mogao da se završi krizom i „zimom veštačke inteligencije“, ili čak finansijskim slomom i pucanjem „balona“.
Protekla godina je takođe obeležena i jasnim zaokretom ka kontroli i odgovornosti. Države, pre svega članice Evropske unije, uvele su stroža pravila. Fokus se pomerio sa "šta VI može“ na "šta VI sme i treba da radi“.
Američka VI više nije jedina "igra u gradu"
Razvoj veštačke inteligencije imao je 2025. godine i geopolitičke posledice, pošto je VI prestala da bude oblast kojom, gotovo potpuno, dominira američka Silikonska dolina.
Novi tehnološki skok u Kini šokirao je početkom godine vodeće istraživače u SAD, pošto su „ChatGPT" i drugi modeli iz SAD neočekivano dobili kineskog rivala, što je izazvalo promene na tržištu i potrese na berzi.
„Dipsik", do skoro anonimna kompanija, objavila je, i to u trenutku kada je novi predsednik SAD polagao zakletvu, jezički model koji se pokazao boljim ili na nivou najboljih američkih četbotova, dok je, što je najvažnije, razvijen uz znatno manje troškove.
I druge kineske tehnološke kompanije pratile su trend i nastavile da razvijaju svoje četbotove, koji su, kao i „Dipsik", mahom open source, što znači da je njihov kod otvoren i dostupan besplatno svakom ko želi da te modele VI nadogradi i prilagodi svojim potrebama.
Kineski projekat „Menhetn“ – proboj u samom središtu tehnološkog hladnog rata
U laboratoriji visokog stepena bezbednosti u Šenženu, kineski naučnici izgradili su ono što je Vašington godinama pokušavao da spreči: prototip EUV mašine sposobne za proizvodnju najsavremenijih čipova koji pokreću veštačku inteligenciju, pametne telefone i naoružanje ključno za zapadnu vojnu nadmoć, saznala je agencija Rojters.
Prototip, završen početkom 2025. godine i trenutno u fazi testiranja. Vlada je postavila cilj da se na prototipu proizvedu funkcionalni čipovi do 2028. godine, ali ljudi bliski projektu kažu da je realniji rok 2030. godina, što je i dalje znatno ranije od decenije za koju su analitičari verovali da će biti potrebna Kini da dostigne Zapad u oblasti proizvodnje čipova.
EUV mašine nalaze se u samom središtu tehnološkog hladnog rata. One koriste snopove ekstremno ultraljubičaste svetlosti za utiskivanje kola hiljadama puta tanjih od ljudske dlake na silicijumske pločice — sposobnost koju trenutno monopolski kontroliše Zapad. Što su kola manja, čipovi su moćniji.
Takođe, u proizvodnji čipova, vodeći prozvođači pokušavali su 2025. godine i da staru tehnologiju postave na nove osnove, da bi je učinili bržom i efikasnijom.
Naučnici u Kini razvili su novi čip sa zanimljivim obrtom – on je analogan, što znači da obavlja proračune koristeći sopstvene fizičke električne krugove, a ne binarne jedinice i nule kao standardni digitalni procesori. Još impresivnije, njegovi tvorci tvrde da novi čip može da nadmaši najmoćnije grafičke procesorske jedinice (GPU) „Envidije“ i AMD-a i do 1.000 puta.
Najnoviji pokušaj rešavanja jednog od najvećih problema veštačke inteligencije, ogromne potrošnje električne energije – jeste fotonski čip nemačke kompanije Q.ANT.
Čip koji koristi snagu svetlosti dizajniran je za velike data centre i da računarstvo visokih performansi učini održivim. Osim toga, kompanija kaže i da je 50 puta brži od silicijumskih čipova.
Istraživači u Australiji, oslanjajući se na hibridnu kombinaciju veštačke inteligencije i kvantnog računarstva, pronašli su način da značajno pojednostave projektovanje i proizvodnju mikročipova.
Kvantni skokovi u razvoju računara
U razvoju kvantnih računara, nastavljena je trka za kubitima, osnovnom jedinicom informacije u kvantnom računarstvu.
Pokušavajući da naprave sisteme sa što većim brojem kubita, istraživači su oborili još jedan veliki rekord, i to sa značajnom razlikom. Fizičari sa Kalifornijskog instituta za tehnologiju napravili su niz koji sadrži 6.100 kubita, što je najveći ove vrste i daleko iznad oko hiljadu kubita koliko su sadržali prethodni sistemi.
Proboj u kvantnoj revoluciji napravljen je i u režiji „Majkrosofta“, koji je predstavio kvantni čip neverovatne brzine, zasnovan na inovativnoj arhitekturi topološkog jezgra. Prevedeno u brojke, „Majkrosoft“ je pronašao čip, nazvan Majorana 1, koji bi trebalo da stvori procesor od milion kubita.
Najmoćnija raketa u istoriji
Posle tri neuspeha 2025. godine, američki „Spejs-Iks“ uspešno je u avgustu lansirao i spustio najmoćniju raketu u istoriji.
Uprkos tome što je toplota pri ponovnom ulasku u atmosferu oštetila zaštitnu „suknju“ oko odeljka sa motorima „Staršipa“, kao i delimično istopila kontrolni zakrilac kod njenog zgloba, letelica je bila stabilna tokom čitavog leta i kontrolisano se spustila na planiranu lokaciju u Indijskom okeanu.
Radnici „Spejs-Iksa“ u Teksasu i Kaliforniji slavili su i aplaudirali svim dostignućima tokom jednog sata i šest minuta dugog probnog leta.
Australija zabranila deci društvene mreže, u Srbiji najava škole bez telefona
Zbog prve zabrane u svetu osmišljene da zaštiti osobe mlađe od 16 godina od zavisnosti, onlajn predatora i digitalnih nasilnika, deca širom Australije probudila su se 12. decembra bez pristupa svojim nalozima na društvenim mrežama. Nijedna druga država nije preduzela tako sveobuhvatne mere, a sprovođenje strogog novog zakona pažljivo prate zakonodavci širom sveta.
I francuska vlada odlučila je da zabrani korišćenje društvenih mreža osobama mlađim od 15 godina i zabrani upotrebu mobilnih telefona u srednjim školama od početka školske 2026. godine. Nacrt zakona koji sadrži dva člana, u koji je Mond imao uvid, završen je i trebalo bi da se razmatra početkom ove godine.
I Velika Britanija razmatra „digitalni policijski čas“ jer bi, prema istraživanjima, skoro polovina mladih ljudi radije živela u svetu bez interneta.
U Srbiji, škola bez telefona bi mogla da postane stvarnost u celoj zemlji. Početkom godine, prema najavi, Skupštini će biti predat predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona za đake u osnovnim i srednjim školama.
Коментари