Читај ми!

Rasadnik na Tari za spas genofonda Pančićeve omorike

U ozelenjavanju gradova i borbi protiv aero-zagađenja, Pančićeva omorika dobar je izbor. Otporna je na dim, izduvne gasove i prašinu. S druge strane, ona je već 24 godine na Crvenoj listi ugroženih vrsta zbog slabe prirodne regeneracije i klimatskih promena koje ometaju njen opstanak u prirodnim staništima. Nacionalni park Tara pokreće kontejnersku proizvodnju sadnica Pančićeve omorike, kako bi se očuvao genofond tog izuzetnog četinara.

Preživela je ledeno doba, ali su globalno zagrevanje i suše novi, teški izazovi. Na Tari i kanjonima u slivu Drine, jedinim mestima na planeti koja su njen prirodni dom, živi fosil svetske flore, ima potpunu zaštitu, a sada i svoje „obdanište“ – staklenik u kome će se iz semena razvijati mlade biljke.

„Kontejnerska proizvodnja sadnica svakako ima prednosti u odnosu na klasične sadnice, jer je kraći proizvodni proces, a i bolja je adaptacija na stanište, jer ovakve sadnice već imaju busen. Takođe, proizvodnja se organizuje u zatvorenom prostoru, pa se i uslovi proizvodnje mogu kontrolisati, zbog čega je i veći potencijal od izbegavanja suše, pa samim tim bolje pošumljavanje ovakvim sadnicama“, objašnjava Milica Stanišić iz Nacionalnog parka Tara.

Kapacitet staklenika je oko 20.000 visokokvalitetnih sadnica Pančićeve omorike, jele i smrče. Takav uzgoj obezbeđuje i rast većeg broja jedinki po kilogramu veoma skupog semena, do koga je teško doći, jer se šišarke ne sakupljaju sa zemlje, već se isključivo beru sa vitkih i uskih krošnji omorike.

„To je prava veština stići do šišarki i, nažalost, nema mnogo ljudi koji su sposobni da to rade. Treba imati u vidu da nam za kilogram semena treba sto kilograma šišarki, a sa jednog stabla možemo da dobijemo pet do osam kilograma šišarki, tako da je jasno koliko je to teško. Zato je i cena samog semena jako visoka – oko 55.000 dinara za kilogram“, istakao je Ranko Milanović iz Nacionalnog parka Tara.

Od sićušnih zrna razvijaju se 40-50 metara visoka stabla i potvrđuju latinsku izreku da je priroda u najmanjim stvarima najveličanstvenija.

Uz to, seme u sebi nosi i genetski kod – zapis osobina prethodnih generacija, koje su milionima godina naseljavale planetu, a opstale samo ovde. Zato ovo i jeste mesto njihove regeneracije.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 01. април 2025.
7° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом