Tim japanskih stručnjaka razvio novi pristup za upravljanje organizacijom
Tim japanskih stručnjaka iz domena organizacije poslovanja poput Sigea Singa, Taiči Ohnoa i drugih, razvili su novi pristup upravljanja organizacijom „botom tu ap“ (bottom to up) koja u prvi plan stavlja zaposlene.
Tada nazvana nova Japanska poslovna filozofija ili Tojota proizvodni sistem, koja je brzo prepravila svet, na našim prostorima je poznatija kao Lin, Kaizen, World Class Manufacturing, Continuous improvement.
Nikola Marjanović, stručnjak iz Tekor konsaltinga, ističe da mnoge danas nama poznate kompanije svoj uspeh na tržištu, kao i realizaciju nekih od svojih najboljih proizvoda, duguju prethodno pomenutom načinu upravljanja.
Istraživanje je pokazalo da je gotovo svaka organizacija propustila neke od odličnih prilika ili odlične ideje koje nisu zaživele u praksi.
Bilo je izvanrednih predloga koji su vremenom zaboravljeni iz samo jednog razloga - nedovoljne uključenosti zaposlenih, koja dolazi kao posledica, jer zaposleni nisu motivisani za promene i prihvatanje novih ideja. Čak i za stvari koje njima lično olakšavaju rad i posao.
Svesni činjenice da svaki posao može da se uradi na lakši i brži način, lin i kaizen filozofija poslovanja se na prvom mestu bavi radnicima i njihomom osvešćivanju da uz male promene isti posao mogu da urade lakše.
Kada ovo uspemo da prenesemo na radnika, tada i motivacija kod njega raste jer je sada postao svestan da će mu, ako napusti svoju staru naviku koju je primenjivao prethodnih 20 godina i malo promeni svoj način rada, narednih 20 biti lakše.
Nakon prvog rezultata on postaje svestan i motivisan da je sposoban i da ima mogućnost da još puno toga promeni i da puno toga olakša jer on najbolje poznaje taj posao.
Tu stupaju na scenu HR i top menadžment koji treba i moraju da podrže ove pozitivne promene jer njihovim podržavanjem krče put željenim poslovnim rezultatima. Istraživanje kaže: 500 radnika po jedan predlog za unapređenje to je 500 predloga i 500 unapređenja.
Lin pristup u potpunosti zaobilazi „šef me tera da radim ovako“ već na praktičan način motiviše zaposlenog da on osmisli koji je najbolji način, a iz toga korist imaju svi - i zaposleni i firma.
Коментари