Čupavi nakit u Cerjanskoj pećini

Karst Srbije odlikuje se složenim i dugim pećinskim sistemima fluvio-karstnog tipa, među kojima je i jedan od najdužih i najznačajnijih pećinskih sistema istočne Srbije – Cerjanska pećina kod Niša. Njen sistem stručnjaci istražuju od početka 70-ih godina 20. veka, a od 1998. godine je zaštićena kao spomenik prirode.

Novi ciklus istraživanja pećine počeo je inicijativom Direkcije za izgradnju grada Niša, a u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije, 2011. godine.

U petogodišnjem ciklusu projekata vršena su istraživanja slepih miševa, vodozemaca, gmizavaca, rakova, hidrogeološke i speleomorfološke analize.

„Po dužini istraženih kanala, Cerjanska pećina je trenutno na drugom mestu u Srbiji, sa više od sedam kilometara podzemnih kanala. To je nedavno otkriće. U novembru prošle godine ekipa stručnjaka je uspela da spoji Kravljansku jamu i pećinu Provaliju i sada je to pećinski sistem koji se jednim imenom zove - Cerjanska pećina", objašnjava za RTS dr Dragan Nešić iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Nedavno je održana i promocija monografije „Spomenik prirode Cerjanska pećina: okolina, priroda, zaštita". Na predstavljanju skrivene lepote jedne od najdužih pećina u Srbiji radilo je 14 autora.

Monografija o Cerjanskoj pećini je jedinstvena jer predstavlja sistem pećine multidisciplinarno ‒ njene speleoške vrednosti, biološke karakteristike, ali i kulturološke vrednosti kroz prikaz arheoloških istraživanja i istorije tog kraja Srbije.

„Retko koja pećina se, u tom obimu, može neposredno osmatrati. Obično je to dostupno samo roniocima, a potopljeni kanali u Cerjanskoj pećini mogu da se obiđu i kada se dođe sa druge strane sifona ‒ mogu se direktno posmatrati", rekao je dr Nešić.

U pećini su prisutni insekti tvrdokrilci a zanimljivo je i prisustvo daždevnjaka, budući da u pećinu utiče reka koja unosi njihove larve. Takođe, evidentirano je 12 vrsta slepih miševa.

Posebnu vrednost pećine čine retki pećinski ukrasi.

Dr Dragan Nešić objašnjava šta su i kako nastaju helektiti: „Helektiti su specifični jer je reč o ekscentricima ‒ to je pećinski nakit koji se opire gravitaciji i raste u svim pravcima usled cirkulacije vazduha u pećini; najčešći razlog je specifična i spora kristalizacija. Tu se ne formira kap, već se kristalizacioni procesi odvijaju sporo i zato nakit raste u svim pravcima. Važni su i mikroklimatski uslovi, pa tako helektita ima samo na nekoliko lokacija u Cerjanskoj pećini (iako je relativno velika pećina)".

Helektiti se u Srbiji mogu naći još u Bogovinskoj pećini, Rajkovoj pećini i u Kurtovoj jami.

Cerjanska pećina je dostupna javnosti, ali u neuređenim uslovima. Za turiste u manjim grupama, moguće su najavljene posete.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
20° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом