Gljiva u carstvu velikih brojeva

Najveći organizam na svetu nije plavi kit, već micelijum koji se proteže na 2384 ara u Blu Mauntinsu, u Oregonu.

Možda mislite da su najbrži organizmi na svetu gepardi, ali zapravo, najbrža je jedna sićušna gljiva koja raste na goveđem izmetu. Klasifikovana je pod imenom ʼPilobolus crystallinusʼ, hrani se izmetom biljojeda, a kad iscrpe hranljive materije s jedne gomile izmeta, ide dalje.

Da bi se prebacila s jedne gomile na drugu, mora da pređe na vlati trave. Gledajući u proporcijama, to bi bilo kao kad bi neko pokušao da prebaci tenisku lopticu preko Ajfelove kule. 

Ta vrsta je svakako snalažljiva, ali koliko je i ekonomična kad treba da ostavi svetu svoje nasleđe ‒ kako teče njena reprodukcija?

Zahvaljujući ubrzanju kapljice vode, kapsule spora, koje izgledaju kao mali crni šeširi, mogu da izbace svoj sadržaj brzinom i do 65 km/čas za samo dva milionita dela sekunde, čime dostižu gravitaciono ubrzanje od blizu (neverovatnih) 196.000 m/sek!

Ta vrsta pokazuje koliko su gljive zapravo „pametne" kad je reč o reprodukciji i kako sebi obezbeđuju sigurnu budućnost. Koristeći se tim mogućnostima u reprodukciji, gljive su postale dominantan oblik života i ima ih u velikom broju vrsta širom planete.

Najveći organizam na svetu

Najveći organizam na svetu nije plavi kit, već micelijum koji se proteže na 2384 ara u Blu Mauntinsu, u Oregonu.

Ta vrsta poznata je kao medenjača (ʼArmillaria melleaʼ), a smatra se da je stara više od 2000 godina i predstavlja izvanredan primer toga koliko jedan micelijum može da poraste.

Ipak, taj primer pokazuje i koliko gljiva koja se hrani može biti razorna. Za razliku od uravnotežene razmene hranljivih materija koju možemo videti u odnosu većine gljiva i njihovih biljnih partnera, medenjača mnogo više uzima od svog domaćina nego što zauzvrat daje.

Troši sav šećer koji joj je potreban, ali, u suštini, ne daje dovoljno vode i hranljivih materija da bi pomogla da drvo napreduje kako treba. Posledica je da pohlepni micelijum te gljive napreduje, dok drvo polako slabi.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 01. април 2025.
9° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом