Lakovi za nokte, parfemi, toluen i derivati nafte

Razvoj nauke i tehnologije daje nam mogućnost da ne brinemo o opasnostima za zdravlje koje su ugrožavale naše pretke. Međutim, napredak nam je omogućio razvoj novih vrsta štetnih supstanci od kojih su neke prisutne u određenim namirnicama, sredstvima za higijenu, kozmetici...

Zbog prisustva štetnih hemijskih jedinjenja treba pažljivo čitati deklaracije na kozmetičkim proizvodima. 

Razvoj nauke i tehnologije pružio nam je mogućnost da ne brinemo o mnogim opasnostima za zdravlje koje su vrebale naše pretke. Napredak nam je omogućio i da razvijemo nove vrste štetnih supstanci. Neke od njih uvlače se u naše živote putem namirnica, sredstava za higijenu i osveženje vazduha, kozmetike.

Činjenica je da hemijski aditivi čine masovnu proizvodnju lakšom i jeftinijom. Neobavešten kupac veoma lako može da napravi grešku jer se hemijskim aditivima produžava svežina hrane, rok trajanja krema za lice i ruževa za usne, zahvaljujući njima parfemi imaju neodoljiv miris, a osveživači vazduha nam dočaravaju egzotične predele.

Istraživanja sprovedena u institucijama za zaštitu zdravlja i potrošača u svetu, pokazuju da su mnoge od tih supstanci alergene, kancerogene, da izazivaju endokrinološke probleme.

Godinama su se neke hemikalije smatrale apsolutno bezbednim za ljudsku upotrebu. Setimo se DDT praška i sličnih proizvoda čija su se štetna dejstva ustanovila znatno posle njihove vrlo široke primene. U Americi je, na primer, samo četvrtina od 82 hiljade hemikalija, koje se koriste, toksikološki proverena.

Drugo lice parfema - alergijske reakcije 

Obaveštenost kupaca ni kod nas ni u svetu nije prioritet za proizvođače. Potrošačima ostaje da veruju deklaracijama i pažnja im je pretežno usmerena na prehrambene proizode ali ni kupovina u parfimerijama nije sasvim bezazlena.

Još je Koko Šanel tvrdila da je žena koja ne koristi parfem ‘'žena bez budućnosti''. Ali, skupe prirodne supstance koje su nekada bile korišćene za pravljenje luksuznih parfema danas su u laboratorijama zamenjene bioproduktima industrijske revolucije. Devedest pet procenata mirisa i hemikalija koje se koriste u parfemu zapravo jesu neki od derivate nafte i mnogi od njih su poprilično toksični.

Istraživanja koja je 1991. sprovela američka Agencija za Zaštitu životne sredine otkrila su da se za dobijanje mirisa često koriste mnoge razarajuće hemikalije koje udisanjem mogu da izazovu oštećenja centralnog nervnog sistema, vrtoglavicu, poremećaje govora, iritaciju usne šupljine, grla, očiju,kože,pluća, glavobolju, mučninu, nesanicu, ataksiju i osećaj zamora.

Izveštaj Agencije za hranu i lekove Sjedinjenih Američkih Država govori i da su parfemi odgovorni za 30 procenata alergijskih reakcija.

Prvi sjajni crveni lak za nokte napravljen je početkom dvadesetog veka. Istina, na noktima je mogao da traje samo jedan dan i posle toga bi počeo da se spira. Moderni lakovi za nokte više liče na boju za automobile nego na kozmetiku. Takozvani ‘'toksični trio'' u savremenim lakovima za nokte su toulen, dibutil ftalat i formaldehid. Smatra se da izloženost tim hemikalijama prouzrokuje probleme u razvoju, astmu i druge bolesti.

Srećom, mnogi proizvođači opredelili su se za manje toksične sastojke, proverite na deklaraciji da li to važi i za one čiji lak za nokte najradije kupujete. Rutinskim proverama sprovedenim u Americi ustanovljeno je da od 12 lakova za nokte za koje proivođači tvrde da nisu toksični, čak 10 sadrži toulen.

Istraživanja američke Agencije za hranu i lekove pokazala su da skoro 400 ruževa za usne koji su na tržištu sadrži živu koja, kako tvrde, zbog male koncentracije nije opasna po zdravlje.

Kokteli jedinjenja kao miris alpskih predela

Osveživači vazduha u prostorijama su u masovnoj upotrebi - od sveća do različitih raspršivača koji se gotovo svakodnevno koriste. Ko zaista ne bi želeo da mu kuća miriše na svežinu alpskih predela ili neko egzotično mesto umesto na kućnog ljubimca, teško začinjeno jelo ili duvan?  Mirisi za ambijent, međutim, nisu kondenzacije prirodnih sastojaka već se oslanjaju na koktele jedinjena kakva su formaldehid, aerosol propelent, terpen, benzen, stiren, ftalat, toulen, fosfati, hlor i amonijak dihlorbenzen.

 Zabrinjavajuće je i to što je proizvodnja osveživača vazduha na globalnom nivou veoma malo regulisana propisima pa proizvođači nisu obavezni da ispune standarde i specifikuju proizvod, posebno u smislu upozorenja na štetnost sastojaka.

Savet za odbranu prirodnih resursa SAD testirao je 14 različitih brendova uobičajenih kućnih osveživača. U 12 uzoraka je ustanovljeno da sadrže hemikalije poznate kao ftalati (sadrži ih I PVC plastika) koje ometaju razvoj hormona. Neki od tih proizvoda imali su oznaku da su potpuno prirodni i bezbedni za zdravlje ljudi.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
18° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом