Podsetite se izložbe „Pamtiću sve”, posvećene Desanki Maksimović

U mesecu za nama je pre 122 godine rođena Desanka Maksimović. Obustava rada ustanova kulture onemogućila je obeležavanje ovog jubileja na način dostojan njenog dela.

Među internet sadržajima posvećenim životu i radu Desanke Maksimović je i izložba „Pamtiću sve“ (2013, autor Olga Krasić Marjanović), koju je povodom obeležavanja 20 od smrti i 115 godina od rođenja pesnikinje priredila Biblioteka grada Beograda, čiju je zgradu u Knez Mihailovoj 56, 1956. godine, svečano otvorila upravo Desanka Maksimović, i čiji je član bila od samog osnivanja.

Prikazana građa, dostupna na Fejsbuk stranici Biblioteke, vodi od ranog detinjstva i školovanja u rodnoj Brankovini i Valjevu, o kojem, pored detaljnih podataka, svedoče diplome i svedočanstva, fotografija uslikana u godini u kojoj je maturirala nakon završetka Prvog svetskog rata, koji je prekinuo njeno srednjoškolsko obrazovenje.

Predstavljene su i godine studija uporedne književnosti, opšte istorije i istorije umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, rad na ranim pesmama i prvim objavljenim delima. Možemo videti stranicu prve zbirke Pesme i časopisa Misao, u kojem je, nakon što je svoju svesku pesama predala tadašnjem uredniku Simi Panduroviću, prvi put objavljena njena poezija.

Odlomcima iz pesama zabeležen je književni put Desanke Maksimović, kao i odnos pesničke javnosti prema njenom delu, uključujući i kritike modernista, nakon kojih za samo dve godine objavljuje prvu knjigu pripovedaka Ludilo srca i zbirku pesama u prozi Gozba na livadi.

Pored onih iz porodičnog albuma, prikazane su i fotografije književnih večeri, susreta i festivala, koje je u društvu najvećih srpskih pisaca posećivala u Jugoslaviji i van njenih granica. Na njima su Miloš Crnjanski, Milan Grol, Gustav Krklec, Niko Bartulović, Milan Bogdanović, Milan Kašanin, i srpske pesnikinje, poput Milice Kostić, Jovanke Hrvaćanin i Ruže Mićić, fotografisane početkom dvadesetih godina prošlog veka. Zabeležen je i „XI međunarodni kongres PEN klubova“ u Dubrovniku, prvi javni protest pisaca protiv nadolazećeg fašizma.

U odlomcima pesama, intervjua i pisama pronalazimo lične zapise pesnikinje o ranom detinjstvu i mladosti, usamljenom periodu školovanja u Parizu, profesorskom pozivu, opčinjenosti Rusijom i posetama Sovjetskom Savezu, putovanjima jugoslovenskih umetnika...

Izložba se osvrće i na literaturu za decu, koju je pisala tokom čitavog života (tri romana, brojne pesničke zbirke, priče i bajke). U prikazima razgovora vidljiv je njen odnos prema dečjoj književnosti i najmlađim čitaocima – „Volim da neograničeno verujem u pravdu, u ravnotežu u svetu, a i to je dozvoljeno u književnosti za decu“.

Postavku čine i brojne nagrade, ordeni, plakete i druga priznanja, kojima je odlikovana tokom sedamdeset godina rada, a koji se većim delom čuvaju u Muzeju u Brankovini.
Mnogobrojni dokumenti i privatne prepiske sadrže reči naših velikih književnika o delu Desanke Maksimović. Pred nama su odlomci pisma Jovana Dučića, stranica Novina beogradskog čitališta, za koje Miroslav Pantić govori o njenoj „starinskoj gospodstvenosti“ i „plemenitosti najređeg kova“. Zabeležene su i reči Nikše Stipčevića, koji govori o razvoju poetike „omiljene srpske pesnikinje“.

„U srpskoj književnosti njena pojava jeste jedinstvena, a redak je pesnik i u evropskoj književnosti koji je imao snage i kreposti da se tako čudesno obnavlja“.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 21. децембар 2025.
5° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом