„Topografija bola“ – skulpture od vune Arpada Pulaija u Muzeju primenjene umetnosti do 27. septembra
U Muzeju primenjene umetnosti u toku je izložba Arpada Pulaija „Topografija bola“. Izložene skulpture i instalacije od vune, umetnik je izrađivao u proteklih pet godina, složenim tekstilnim tehnikama. Pulai višedecenijskim umetničkim delovanjem istražuje granice zanata i umetnosti, kroz ličan i autentičan kontekst.
Dizajn i umetnost tekstila je oblast u kojoj umetnik već dugo stvara, ali ova izložba je projekat koji je jedno sasvim lično i autentično iskustvo kojim je Pulai svoje apstrahovane crteže pretvorio u kompozicije koje afirmišu vunu kao snažno skulptorsko sredstvo.
Početnu tačku svog stvaranja pronašao je u provokaciji, kako kaže, oslanjajući se na taktilnu prirodu vunenih vlakana. Hibridnost njegovih radova metafora je neraskidive veze čoveka i prirode.
„Sami trodimenzijalni oblici i njihovo formiranje nekako su me provocirali kroz sam taj dizajn i tekstilnu umetnost, njena oblast me je provocirala da vidim kako bih je izvukao u tu neku trodimenzionalnost. I onda na taj način i počeo da uobličavam i formiram pomoću vune, putem vlakana i to je nešto što je mene zaintrigiralo prethodnih 10-15 godina“, objašnjava umetnik Arpad Pulai.
Sam tok procesa rada bio je presudan za naziv izložbe Topografija bola. Naime, mnogobrojne manje povrede, poput uboda iglom prilikom filcanja ili bolni pokreti koji su bili sastavni deo kreativnog procesa, utkani su u radove ne samo kao umetnička već i emocionalna nit, koju je hteo i nazivom da poveže.
„Fizički deo nije mogao da istrpi, da prati mentalni proces stvaranja i tog nekog kreativnog. Tako da je i tu nastala sama ta ideja naslova Topografija bola jer u svemu tome nekako je mene počelo da blokira i da pravi neku vrstu barijere“, istakao je Pulai.
Za posmatrače instalacije i figure mogu delovati izmešteno iz konteksta realnosti, istražujući ravnotežu između unutrašnjeg i spoljašnjeg sveta. Za umetnika, one su proces koji je dugo trajao i predstavlja mapu iskustava, koja svedoči o želji da se umetnička zamisao iz crteža pretoči u trodimenzionlane objekte.
Коментари