Beogradska premijera filma „Pucnji u Marseju“
Na godišnjicu atentata kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, beogradska premijera dokumentarno-igranog filma „Pucnji u Marseju“ u režiji Gordana Matića. Film je zasnovan na francuskom sudskom procesu teroristima koji su bili saučesnici Vlade Georgijeva Černozemskog, pripadnika VMRO i glavnog atentatora na našeg kralja i na ministra spoljnih poslova Francuske Luja Bartua.
Sudska kamerna crno-bela drama u pozorišnoj scenografiji je igrana rekonstrukcija događaja sa suđenja u Eks an Provansu tokom 1935. i 1936. godine nastala na osnovu stenograma.
U kombinaciji sa pseudo-dokumentarnim segmentima u boji, u kojima akateri tragičnog događaja gledajući u kameru objašnjavaju atmosferu tog vremena i saznanja do kojih su naknadno došli, nastao je film nesvakidašnje strukture.
Ključni izvor te važne dramaturške karike bila je arhivska građa Stanislava Vinavera, izveštača sa suđenja koji je poznavao i advokate i sudije i svedoke.
„Mislim da je nedostajalo kako u našoj kinematografiji, tako i u našoj istoriji više priča o samom sudskom procesu. Mislim da će ovaj naš film malo pomoći i rasvetliti šta se zapravo dešavao na suđenju, a šta se nije desio na suđenju, a svi su očekivali da se desi“, kaže reditelj Gordan Matić.
Prema njegovim rečima, nije se govorilo o pozadini ubistva, nije se govorio o tim silama koje su stajale iza samih atenatora.
Glavna dramaturšku liniju čini odnos tužioca i odbrane - upoznajemo teroriste Zvonimira Pospišila, Mija Kralja, Ivana Rajića, njihove advokate Obana i Debona, kao i glavnog tužioca Rola.
„Najviše sam se informisao na istorijskim činjenicma koje su vezane za taj događaj, to je s jedne strane bila priprema, a drugi deo je da sam gledao jako mnogo filmova koji za temu imaju sudnicu, suđenje, advokate, od onih najstarijih filmova pa do onih iz 50-ih godina, da prosto nađemo taj izraz koji je tačan za to vreme“, objašnjava glumac Vladimir Aleksić.
Pet godina istraživačkog rada po arhivama Franucuske, Rusije, Srbije, Austrije utkano je u film Pucnji u Marseju koji kao dokument vremena baca novo svetlo na tragičan događaj 9. oktobra 1934. godine koji je uzdrmao evropsku i svetsku političku scenu.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар