Резултати претраге

Термин претраге: nike air max pre day lx phantom black , Погодака: 59172

12. 11. 2022.

Operska sezona Euroradija 2022-2023

Premijerni snimak opere Bura Fromentala Alevija, ostvaren pre nedelju dana, tačnije 3. novembra na operskom festivalu u Veksfordu. Glavne uloge tumačili su: Nikolaj Zemljanskih kao Prospero, Hila Bađo kao Miranda, Giorgi Manošvili kao Kaliban, Đulio Peligra kao Fernando, Džejd Finiks kao Arijel, Rori Masgrejv kao Alonso, Ričard Šafri kao Antonio, Đanluka Moro kao Stefano, Ema Jingling kao Sikoraks i Den De Suza kao Trinkul. Horom i orkestrom Festivala u Veksfordu dirigovao je Frančesko Ćilufo.

09. 11. 2022.

Dva miliona nelegalnih objekata u Srbiji - ključ u masovnoj legalizaciji

Vlasnici nelegalnih objekata, koji su do kraja novembra 2015. gradili bez dozvole i odobrenja za izvođenje radova, mogu malo da odahnu. Ustavni sud je utvrdio da je odredba člana Zakona kojom se definiše da će legalizacija biti odbijena ako se objekat ne ozakoni za pet godina - neustavana, odnosno ta odredba od pre dva dana ne važi. Nelegalna gradnja posle 2015. godine smatra se i dalje krivičnim delom. Šta će se desiti sa dva miliona nelegalnih objekata?

20. 11. 2022.

Umreti mlad: Šeron Tejt

U doba masovnih medija, smrt poznate ličnosti i pop zvezde je uvek javni događaj koji će se medijski eksploatisati, sve dok se senzacionalizam širokih masa ne zadovolji. Serija Umreti mlad će pokazati ljude koji stoje iza njihovog mita. Ovi ljudi su ostvarili uspeh i ranu slavu, pre nego što su podlegli očaju i tragediji. Istražite kako jaz između stvarnog života i javnog izveštavanja promoviše savremene legende.

05. 11. 2022.

Alfred Ajzenštat

Za Alfreda Ajzenštata se govorilo da je prešao više kilometara od bilo kog fotografa na svetu, i uslikao više osoba, na više mesta, nego ijedan fotograf pre njega. Svojim malim kamerama, pod prirodnim svetlom, u čemu je bio pionir među fotografima, snimio je hiljade fotografija od kojih su mnoge ušle u istoriju kao dokument vremena koji kazuje više od onog što se na samoj fotografiji vidi.

26. 10. 2022.

Putin: Ukrajina izgubila suverenitet; Kijev preporučio izbeglicama da se ne vraćaju do proleća

Dvesta četrdeset peti dan rata u Ukrajini. U Hersonskoj oblasti ruska ofanziva i ukrajinska kontraofanziva. Kijev tvrdi da je kontraofanziva u toj oblasti zbog vremenskih prilika i specifičnosti terena, teža nego na severoistoku zemlje. Ruski predsednik Vladimir Putin smatra da je Ukrajina izgubila suverenitet, kao i da tu zemlju direktno kontrolišu SAD. Kijev preporučio Ukrajincima koji su izbegli u inostranstvo da se ne vraćaju u zemlju pre proleća.

24. 10. 2022.

Sećanje na Ahmeda Ademovića

Pre tačno 110 godina odigrala se čuvena Kumanovska bitka, koja je odlučila pobednika u Prvom Balkanskom ratu. Leskovčanin Ahmed Ademović svojim herojstvom i domišljatošću, prema oceni istoričara, preokrenuo je njen tok, jer je u odlučujućoj fazi, turskoj vojsci odsvirao znak za povlačenje, a srpskoj za juriš. O Ademoviću se dugo ćutalo, a mladi leskovački istorčari trude se da ožive sećanja na heroja, nosioca Karađorđeve zvezde.

25. 11. 2023.

Umreti mlad: Džudi Garland 3-7

U doba masovnih medija, smrt poznate ličnosti i pop zvezde je uvek javni događaj koji će se medijski eksploatisati, sve dok se senzacionalizam širokih masa ne zadovolji. Serija Umreti mlad pokazaće ljude koji stoje iza njihovog mita. Ovi ljudi su ostvarili uspeh i ranu slavu, pre nego što su podlegli očaju i tragediji. Istražite kako jaz između stvarnog života i javnog izveštavanja promoviše savremene legende.

18. 10. 2022.

Hitno potreban zakon o Hitnoj pomoći!

Srbija je jedina zemlja u regionu koja nema ni zakon ni uredbu kojom bi se detaljno uredila oblast hitne medicinske pomoći i prehospitalnog zbrinjavanja. Posledica toga je da, od grada do grada, Hitna pomoć različito reaguje na pozive građana. Zbog toga je grupa lekara i zaposlenih u službama hitne pomoći sačinila predlog Zakona, koji je predstavljen pre nekoliko dana. Tim povodom gost nam je Dejan Zejnula , jedan od inicijatora i osnivač pokreta „Pravo na život – Meri”.

16. 10. 2022.

Zavisnost od američkog umesto ruskog gasa – da li se evropska ekonomija ljulja ili urušava

Pre sukoba u Ukrajini, Rusija je bila najveći snabdevač Evropske unije gasom, s udelom od oko 45 odsto. Zato je već osam meseci glavni zadatak pred članicama da nađu alternativu ruskom gasu. Isto toliko otvoreno je i pitanje ko bi mogao da zauzme mesto najvećeg svetskog izvoznika prirodnog gasa, i da li će to biti nova adresa koja će diktirati ponašanje građana i privrede u Evropi.

15. 10. 2022.

Opera – Žan-Mari Lekler: Skila i Glauk

Predstavićemo prvi put na našim talasima operu „Skila i Glauk” Žan-Marija Leklera sa snimka objavljenog pre samo nekoliko dana, 23. septembra u produkciji Dvorca u Versaju. Glavne uloge tumače: Matijas Vidal kao Glauk, Kjara Skerat kao Skila, Flori Valiket kao Kirka, Viktor Sikar kao Predvodnik naroda i Hekata, Sesil Ašil kao Venera i prva Propetida i Lili Ajmonino kao Amor i druga Propetida. Ansamblom Il Đardino d’Amore diriguje Stefan Plevnijak.

30. 10. 2022.

Umreti mlad: Brus Li, 2-7

U doba masovnih medija, smrt poznate ličnosti i pop zvezde je uvek javni događaj koji će se medijski eksploatisati, sve dok se senzacionalizam širokih masa ne zadovolji. Serija Umreti mlad će pokazati ljude koji stoje iza njihovog mita. Ovi ljudi su ostvarili uspeh i ranu slavu, pre nego što su podlegli očaju i tragediji. Istražite kako jaz između stvarnog života i javnog izveštavanja promoviše savremene legende.

12. 10. 2022.

Šta stoji iza rasta cena automobila?

Savremeni način života, bar u većim gradovima ne može da se zamisli bez bar jednog automobila u porodici. Do pre dve i po godine činilo se da je lakše kupovati četvorotočkaše, ali usled pandemije i krize u Ukrajini stvari se malo komplikuju. Koje su cene automobila novih i polovnih, da li će se nastaviti njihov rast, kako idu isporuke, šta se najviše prodaje kod nas i kakva je zainteresovanost za kupovinu električnih automobila razgovaramo sa Romanom Takov sa portala Polovni automobili.    

06. 10. 2022.

Voćarstvo - izvozni adut Srbije

Srbija ima više od 12.000 istraživača, više od 70 instituta, 22 izuzetno vredna razvojna centra i 123 univerziteta i fakulteta. Sve to čini izuzetnu osnovu za razvoj sektora inovacija, a rezultat je dobra pozicija i na ovogodišnjem Globalnom indeksu inovativnosti, koji je objavljen pre nekoliko dana. Koje kriterijume meri ovaj Indeks i koliko su oni važni u smislu kreiranja mera podrške tom sektoru? O tome ćemo razgovarati sa Dušanom Vasiljevićem, direktorom za konkurentnosti i investicije u NALED-u.

03. 10. 2022.

Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja

Nasilje među decom u 21. veku postalo je tema na koju se obraća mnogo više pažnje nego u prethodnom stoleću. Jedan od razloga je i to što se nasilje iz realnog premestilo u virtuelni svet pa nam zato deluje da je mnogo više izraženo. Zbog toga je pre 15 godina i uveden Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja i obeležava se 3. oktobra. Nama će tim povodom u goste doći psihološkinja Marina Bunčić koja ima mnogo iskustva baš u ovoj oblasti.

26. 09. 2022.

Reakcije na dokument između Srbije i Rusije - između 'odbrane vrednosti' i pokušaja disciplinovanja

Povodom plana konsultacija koji su u Njujorku protekle nedelje potpisali ministri spoljnih poslova Srbije i Rusije, Brisel saopštava da je Evropska Unija jasno stavila do znanja svim članicama i posebno zemljama kandidatima - da sada sa Rusijom ništa ne može biti kao pre. Pojašnjenje tog dokumenta od Srbije očekuju i Sjedinjene Države, a iz Vlade Srbije poručuju da se zemlja suočava sa najtežim pritiscima od 1999. godine.

20. 09. 2022.

GS UN: Generalna debata svetskih lidera

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće u Njujorku otvaranju generalne debate svetskih lidera, u okviru 77-og zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja će trajati do 26. septembra. Vučićevo obraćanje na debati planirano je za sutra oko 18 časova po američkom vremenu. Pre otvaranja debate, svetskim liderima će se od 15 časova po našem vremenu obratiti generalni sekretar U-eN-a Antonio Guteres, koji će predstaviti svoj izveštaj.

19. 09. 2022.

Srbija na vezi

Ponovo smo u regionu sa najnovijim vestima koje se odnose na srpsku zajednicu u nama susednim zemljama. U fokusu emisije jeste osvrt na svečano obeležavanje praznika Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, 15. septembar, dan proboja Solunskog fronta, koji se od pre tri godine, kada je ovaj praznik utemeljen, osim u Republici Srbiji i Republici Srpskoj, obeležava i u drugim zemljama gde postoje organizovane srpske zajednice i udruženja .

16. 09. 2022.

'Zastava oružje' na tržištu SAD – izvoz vredan 225 miliona dolara, za kolekcionare čak i pozlaćene verzije

Pod pokroviteljstvom Fondacije 'Halijard' sa sedištem u Vašingtonu, i ove godine obeležava se sećanje na operaciju u kojoj je pre 78 godina, zahvaljujući srpskom narodu, više od 500 američkih pilota srećno vraćeno svojim porodicama. Pored čuvanja sećanja na dan najveće akcije spasavanja američkih pilota u istoriji, cilj im je da dve zemlje saveznice u oba svetska rata prodube saradnju u brojnim oblastima. Tako je sklopljeno strateško partnerstvo sa firmom 'Zastava arms Ju-Es-Ej'.

15. 09. 2022.

Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave - o značaju praznika i poziciji srpskog naroda

Svečanom manifestacijom u Bijeljini, Srbija i Republika Srpska obeležile su zajednički praznik - Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. „Ovaj istorijski trenutak zahteva da se ujedinimo pod našom trobojkom', poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Pre svečanosti u Bijeljini, u naselju Velika Obarska obeležen je početak radova na deonici autoputa od Rače do Bijeljine koje zajednički finansiraju Srbija i Republika Srpska. Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik predložio je da se nova deonica auto-puta zove 'Auto-put srpskog jedinstva'.

09. 09. 2022.

Sviraj svirče – violončelo

Violončelo, tipičan predstavnik zapadnoevropske klasične muzike, nikada nije postalo deo srpskog folklora. Ipak, deonica violončela jeste pre mnogo decenija uvedena u Narodni orkestar Radio Beograda, sa idejom da doprinese aranžmanskoj lepoti i prefinjenosti tzv. stilizovanih narodnih pesama i kola. U novije vreme, u doba world music produkcije, sve više umetnika i sastava otkriva mogućnosti violončela u stvaranju modernih obrada narodnih tema ili, pak, savremenih dela nadahnutih tradicijom.