понедељак, 01.11.2021, 15:09 -> 00:01
Извор: Reuters, РТС
Džejms Bond, sudnji dan i smrtna presuda - šta poručuju svetski lideri u Glazgovu
Britanski premijer Boris Džonson otvorio je Globalni samit o klimatskim promenama u Glazgovu. Predsednica Evropske komisije rekla je da će EU izdvojiti dodatnih pet milijardi dolara za suočavanje sa klimatskim promenama. Džo Bajden navodi da će Sjedinjene Države ispuniti svoje obećanje i do 2030. smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte za 50-52 odsto, u odnosu na 2005. godinu. Indija će se štetnih gasova rešiti 2070, obećava Narendra Modi. Dogovoren sporazum za zaustavljanje globalnog krčenja šuma.
Za razliku od samita G20 u Rimu, koji je završen u optimističkom tonu, uz deklarativnu podršku očuvanju klime, samit u Glazgovu otvoren je sumornim prognozama i pozivima na hitnu akciju. Hiljade demonstranata je na ulicama ovog škotskog grada.
Boris Džonson je otvarajući Globalni samit u Glazgovu rekao da ako se danas ne uhvatimo ozbiljno ukoštac sa klimatskim promenama, biće prekasno da naša deca to urade sutra.
U njegovom govoru svoje mesto je našao i Džejms Bond: "Dobro došli u Glazgov i Škotsku, čiji je najpoznatiji sin fiktivni lik Džejms Bond. U završnici filma privezan je za mašinu sudnjeg dana koja može da uništi planetu, a on pokušava da je deaktivira. Svet je u približno istoj poziciji, samo što je sat koji otkucava stvaran. Minut je do ponoći na tom satu i moramo odmah da delamo."
Dok je Džonson govorio, švedska aktivistkinja Greta Turnberg pozvala je na Tviteru milione svojih pratilaca da potpišu otvoreno pismo kojim optužuje svetske lidere za izdaju: "Izdaja. Tako mladi širom sveta opisuju neuspeh naših vlada da smanje emisije ugljen-dioksida".
"Milioni će patiti zbog razaranja naše planete – zastrašujuća budućnost će se stvoriti, ili izbeći na osnovu odluka koje vi donosite. Vi imate moć odlučivanja", navodi se u tom pismu.
I generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres upozorava da je kucnuo poslednji čas da se zaustave klimatske promene, ističući da čovečanstvo sebi kopa grob ako to ne učini. Napominje da je važno dostići cilj od 100 milijardi dolara godišnje za finansiranje zaštite klime u siromašnim zemljama.
Često je, kaže, postojao "manjak kredibilinosti i višak konfuzije kada je reč o smanjenju emisija štetnih gasova".
"Čak i u slučaju najboljeg scenarija, temperatura će porasti za više od dva stepena. Iako su nade i očekivanja od ove konferencije velika, i dalje idemo ka klimatskoj katastrofi. Mladi to znaju, svaka država to vidi. Mala ostrva i zemlje u razvoju to već osećaju i za njih neuspeh nije opcija već smrtna presuda", rekao je prvi čovek Ujedinjenih nacija.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da će se iz budžeta EU izdvojiti dodatnih pet milijardi dolara za suočavanje sa klimatskim promenama.
"Moramo da se saglasimo oko strogog okvira za pravila, na primer, da globalno tržište emisije ugljenika postane realnost. Stavite cenu na emisiju ugljenika, tu cenu priroda više ne može da plaća", upozorila je Fon der Lajenova.
Poruke svetskih lidera
Najveća očekivanja aktivisti za zaštitu životne sredine imaju od najbogatijih zemalja, među kojima su i najveći zagađivači.
Američki predsednik Džozef Bajden rekao je u Glazgovu da će Sjedinjene Države ispuniti svoje obećanje i do 2030. smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte za 50-52 odsto, u odnosu na 2005. godinu.
Poručuje da mora da se pomogne zemljama u razvoju kako bi se izborile sa klimatskim promenama.
"Ovo je decenija koja će doneti odgovore. Nauka je jasna. Imamo malo prostora da ispunimo naše ambicije i ostvarimo cilj o ograničenju globalnog zagrevanja na jedan i po stepen, ako zajedno budemo radili na tome", rekao je američki predsednik.
Predsednik Kine Si Đinping nije prisustvovao samitu, ali je u pisanoj izjavi poručio da će ubrzati razvoj zelenih, obnovljivih izvora energije i pomoći zemljama u razvoju. Razvijene zemlje je pozvao da pomognu ostalima.
Indija procenjuje da će do 2070. uspeti da se reši emisija štetnih gasova. Premijer Narendra Modi rekao je da to jeste mnogo dalji datum od ostalih, ali da se Indija drži svoje reči. Ova zemlja će podići udeo obnovljivih izvora energije za 50 odsto do 2030. godine.
Inovacije i oporezivanje zagađivača su ključni za suočavanje sa klimatskim promenama, tvrdi kanadski premijer Džastin Trido.
"Kanada će zato da saseče emisije iz naftnog i gasnog sektora i da osigura da do 2050. više ne emitujemo gasove staklene bašte", rekao je Trido.
I australijski premijer Skot Morison smatra da su nauka i tehnologija rešenje. "Put do nulte emisije štetnih glasova treba da utru oni koji mahom ni nisu u ovoj sobi. To su naučnici, tehnolozi, inženjeri, preduzetnici i industrijalci i finansijeri", rekao je Morison.
Šta kažu evropski lideri
Naredne dve nedelje cilj treba da bude da zemlje koje najviše zagađuju podignu svoje ciljeve, smatra predsednik Francuske Emanuel Makron. Previše nas se ovde obavezuje i onda potpisuje komercijalne ugovore koji su kontradiktorni sa onim što smo potpisali, upozorio je Makron.
Španski premijer Pedro Sančez naveo je da će Španija za 50 odsto povećati svoja ulaganja u borbu protiv klimatskih promena.
Predsednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je da je Podgorica preuzela obavezu da deli klimatsku ambiciju sa EU – da bude karbon neutralna do 2050. godine.
Predsednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski rekao je da su se dogovorili da pridonesu da Evropa postane prvi kontinent koji će ostvariti neutralnost ugljenika do 2050. godine.
Na Globalnom samitu o klimatskim promenama svoje predloge će danas i sutra izložiti predstavnici 197 država. U Glazgov je doputovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji će se skupu obratiti u utorak.
Konferencija u Glazgovu oslanja se na jučerašnje zaključke samita Grupe 20 najrazvijenijih zemalja sveta u Rimu, koji su ocenjeni kao nedovoljno konkretni.
Cilj samita je da se postigne saglasnost svetskih lidera o suzbijanju emisije ugljen-dioksida dovoljno brzo da se globalno zagrevanje zadrži na nivou od 1,5 stepeni Celzijusa ispod predindustrijskog nivoa.
Коментари