недеља, 04.04.2021, 09:00 -> 09:27
Извор: РТС, Times Malta, Nature Geosciences
„Zver sa Istoka“, posledica je topljenja leda i sve toplijeg arktičkog mora
Ledeni talas nazvan „Zver sa Istoka“, tokom februara i marta 2018. godine paralizovao je veći deo Evrope, poremetio je klimu, a Britaniju je koštao više od milijardu evra dnevno. Severni ledeni okean koji zbog globalnog zagrevanja gubi svoj „zaleđeni“ pokrivač, direktno doprinosi jačim snežnijim padavinama u Evropi.
More bez leda na Arktiku direktno doprinosi ekstremnijim snežnim padavinama koje stižu u Evropu i donose skoro 90 odsto snežnih padavina, pokazala su istraživanja. Ti ekstremni uslovi „zaustavili“ su Evropu 2018. godine.
Međunarodni tim istraživača ističe da je epska snežna mećava bila direktan rezultat „abnormalno toplih“ voda u Barencovom moru, od kojih je 60 odsto ostalo bez leda, što je dovelo do klimatske pojave nazvane „Zver sa Istoka“.
Kako se Arktik zagreva, veća je verovatnoća da će polarni vrtlog – područje hladnog vazduha i niskog pritiska na polovima tokom hladnih sezona – biti pomeren prema jugu.
„Ono što smo otkrili je da je morski led zapravo 'poklopac' okeana“, rekla je Hana Bejli iz Odeljenja za ekologiju i genetiku Univerziteta Oulu i vodeći istraživač studijskog rada objavljenog u Nature Geosciences.
„Vidimo kako sve veća količina vlage ulazi u atmosferu tokom zime, što direktno utiče na naše vreme južnije, uzrokujući ekstremno jake snežne padavine“, dodaje Bejli.
Istraživači sa sedištem u Finskoj merili su nivo izotopa vodene pare u atmosferi u realnom vremenu u periodu koji je vodio do ekstremnih snežnih padavina 2018. godine.
Pošto para od snega koji se topi sadrži različite izotope od onih iz otvorene vodene površine, tim je uspeo da tačno kvantifikuje koliko ovlage je Barencovo more odavalo više tokom tog perioda. Izračunali su da je otprilike 140 gigatona vode isparilo iz mora – što je ekvivalentno 88 odsto vlage koja je padala kao sneg nad Evropom.
Autori su zaključili da će Barencovo more bez leda do 2080. godine biti glavni izvor zimske vlage za kontinentalnu Evropu. To bi potencijalno moglo doneti daleko šire prekide u saobraćaju i drugoj infrastrukturi u obliku ekstremnog snega ili padavina.
„Češći ekstremni zimski snežni i ledeni događaji doneće nestašicu hrane, nestašicu goriva, zaliha i uništavanje useva i proizvoda za osnove ljudske prehrambene potrebe“, istakao je koautor studije Džefri Velker sa Univerziteta Aljaska, sa odseka bioloških nauka. Takođe ističe da je priroda složena i ono što se dešava na Arktiku ne ostaje na Arktiku.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 8
Пошаљи коментар