четвртак, 10.12.2020, 10:44 -> 11:56
Извор: РТС
Da li ćemo u budućnosti jesti samo meso iz laboratorije
Vlasti Singapura odobrile su prodaju piletine koja nastaje u laboratoriji, a prvi put će se ovakvo meso prodavati u obliku grumena. Svaki grumen košta 50 dolara, što je mnogo više nego obično meso. Da li ćemo u budućnosti jesti meso iz epruvete, govori dr Ivona Gađanski iz Instituta „Biosens“ Univerziteta u Novom Sadu, gošća Jutarnjeg programa.
Kultivisano meso rešava mnogo problema jer se na veoma kontrolisan način proizvodi i, kako brojne studije pokazuju, takvo meso će biti sve potrebnije, jer će zbog rasta populacije biti potrebno sve više hrane. Prema procenama, do 2050. godine se očekuje da će na zemlji živeti deset milijardi ljudi i postavlja se pitanje kako sve te ljude prehraniti.
Meso i životinjski proteini su veoma važni u ishrani, ali bi ovakvom proizvodnjom mesa i brojni etički problemi koje uključuje konvencionalna proizvodnja bili otklonjeni.
„Mnogo vegana podržava ovakav način proizvodnje mesa zato što se životinje ne ubijaju. A opet, pošto bi bilo potrebno manje životinja onda je manja i ta negativna strana klasične proizvodnje mesa. Poznato je da je ta stočna industrija dosta veliki izvor zagađenja. Takođe, zahteva i veliku potrošnju vode i energije i zemljišta da se uzgaji hrana za ishranu stoke. Sve to nije potrebno kada se proizvodi kultivisano meso“, naglašava dr Ivana Gađanski iz Instituta „Biosens“.
Da li će to značiti kraj stočarstva?
Uvek se postavlja pitanje šta će onda biti sa poljoprivredom, stočarstvom i svim onim ljudima koji žive od proizvodnje mesa. Kako dodaje gošća Jutarnjeg programa, o tome se često razgovara kada se govori o proizvodnji kultivisanog mesa, ali treba imati u vidu da ta proizvodnja neći biti u početku toliko intenzivna da bi mogla da ugrozi poljoprivredne proizvođače.
„Osim toga, ne treba zaboraviti da su životinje i dalje potrebne kako bi se od njih uzeo uzorak. Trenutno, takođe, nije moguće napraviti velike količine, kao ni biftek, već samo mleveno meso", napominje gošća Jutarnjeg programa.
Upravo i ti grumeni, takozvani nageti, koji će se prodavati u Singapuru u stvari će sadržavati veoma mali procenat mesa napravljenog u laboratoriji. Ostalo će biti brašno i začini.
„Kada je napravljen prvi hamburger 2013. godine, razgovarala sam sa Markom Postom koji je napravio taj hamburger i pitala ga kakvog je ukusa. Sam on je rekao da je dosta suv, zato što su to isključivo mišićna vlakna, a za pun ukus mesa su potrebne i masti i začini“, objašnjava dr Ivana Gađanski.
Kada će se kultivisano meso pojaviti u Srbiji?
Najave su da će na tržištu Evropske unije prvo laboratorijski uzgojeno meso biti dostupno 2022. godine. Prvo u restoranima, onda i u prodavnicama. U Srbiji su upravo na Institutu „Biosens“ u toku dva projekta koja finansira američki Institut dobre hrane. Radi se na tehnologiji za proizvodnju kultivisanog mesa, ali trenutno niko više ne radi u toj oblasti.
„Problem su, nažalost, finansije. Jedan od velikih razloga zašto još uvek ni u svetu ne može da se kupi. Čak ni ovaj potez u Singapuru, koji je veliki potez za industriju alternativnih proteina, da je jedna nacionalna regulatorna agencija odobrila korišćenje, ali još uvek ne može ni taj grumen piletine ni tamo da se kupi. Prvo će biti dostupan u restoranima za nekoliko meseci. U Izraelu takođe postoji jedan restoran, ali pošto nemaju odobrenje nacionalne regulatorne agencije, svako ko želi da pojede taj burger mora da potpiše da je saglasan sa svim mogućim rizicima“, kaže na kraju gostovanja u Jutarnjem programu dr Ivana Gađanski.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 3
Пошаљи коментар