Održano finale nacionalnog debatnog turnira međunarodnog projekta Odyssey

Više od 50 nastavnika osnovnih i srednjih škola iz različitih mesta širom Srbije prisustvovalo je zanimljivoj panel-diskusiji o primeni oksfordskog tipa debate u obrazovanju, kao i izuzetno neizvesnoj finalnoj debati učenika srednjih škola u kojoj su svoje izvanredne retoričke sposobnosti demostrirali đaci Prve kragujevačke i Četrnaeste beogradske gimnazije.

Nastavnice čiji su se učenici plasirali u finale nacionalnog debatnog turnira iznele su zapažanja i prenele svoja iskustva pripremanja đaka za takmičenje.

„Debatni klub je novina i za đake i za nas nastavnike. Ideja je bila da budu uključeni učenici trećeg razreda, jer oni na logici već uče veštinu argumentovanja, dokaze, naučna objašnjenja, uviđanje logičkih grešaka, dakle - sve ono što je neophodno za dobru argumentaciju. Najveći deo posla je urađen na samim časovima: šta znači razlog za neku tezu, kako formirati stav i slično. Sama priprema nije bila toliko naporna, jer gradivo logike dobrim delom pokriva potreban sadržaj, a tokom septembra smo se više bavili obrazovnim paketima koji su bili od velike pomoći nama nastavnicima koji stalno smišljamo nove primere, a sada smo ih dobili pripremljene", objasnila je Sanela Ristić Ranković kako je tekla priprema đaka Prve kragujevačke gimnazije za turnir u debati.

Sa druge strane, Jelena Stojković, koja predaje hemiju, takođe ima dobra, ali nešto drugačija iskustva, a ona je iznela i svoj predlog teme za neke buduće debate:

„Možda bismo mogli da damo i neke ideje za teme koje će se obrađivati u budućnosti, a u vezi su sa hemijom. Na primer, upotreba hemijskih supstanci, tj. otrova tokom Prvog svetskog rata. Mislim da bi to bilo veoma zanimljivo za razmatranje, naročito iz ugla etike", rekla je nastavnica Stojković i potom iznela svoje mišljenje o implementaciji debate u samoj nastavi:
„Sigurna sam da bi makar 2-3 časa, od ukupno 74 planirana tokom školske godine, mogla da se izdvoje za debatu i da bi se đacima tako nešto jako dopalo", zaključila je nastavnica Četrnaeste beogradske gimnazije.

U ovom ambicioznom projektu iz oblasti obrazovanja koji je otpočeo u oktobru 2018. i traje do marta 2021. godine, učestvuju partneri iz četiri države: Institut za geofiziku Poljske akademije nauka (Poljska), Centar za promociju nauke (Srbija), Centar za otkrivanje energije (Estonija) i Helenski institut za proučavanje retorike i komunikacije (Grčka). Projektom Odyssey rukovodi partner iz Poljske, a koordinator u Srbiji je Centar za promociju nauke.

Prvu kragujevačku gimnaziju, baš kao i u prethodne dve runde održane na Biološkom fakultetu desetak dana ranije, predstavljali su Mina Ilinčić, Mihajlo Krivčević, Pavle Antonijević i Kristina Daničić. Za Četrnaestu beogradsku gimnaziju debatovali su Aleksa Bakoč, Vesna Milošević, Rastko Kojić, Mina Panić i Aleksa Grbić. Rezolucija finalne debate glasila je: „Najbolji način za očuvanje ekosistema je podivljavanje".

Nakon neizvesne i ravnopravne borbe mladih debatera, tročlani sudijski tim povukao se na 15 minuta kako bi odlučio ko je pobednik. Žiri u sastavu: debatni trener i sudija Ilija Ivanišević,  nastavnik Miroslav Todorović i naučni novinar Đorđe Petrović doneo je jednoglasno odluku da je Prva kragujevačka gimnazija ipak bila za nijansu bolja i da pehar za najbolji debatni tim srednjih škola ide u trofejnu policu gimnazije u Kragujevcu. Priznanje za najboljeg debatera turnira otišlo je u ruke Rastka Kojića iz Četrnaeste beogradske gimnazije.

Psihološkinja i vanredna profesorka na Učiteljskom fakultetu Univerziteta u Beogradu dr Nevena Buđevac učestvovala je u različitim projektima u vezi sa PISA testiranjem đaka.

„Troje kolega i ja smo osmislili projekat kako bismo bolje razumeli postignuća naših učenika. Ona ne samo da su nešto lošija nego što bismo želeli, nego mi nemamo učenike na najvišim nivoima postignuća. Kada pogledate rezultate PISA testa, najteže zadatke rešava nula procenata naših đaka. Mi smo analizirali te zadatke i manje-više u osnovi svih tih zadataka su argumentativno mišljenje i veštine argumentacije", istakla je dr Buđevac neke od rezultata do kojih se došlo istraživanjem i nastavila:

„Analizirali smo i odgovore naših učenika. Koju vrstu grešaka oni prave? Oni su nešto bolji kada se od njih traži da samo razumeju argumentaciju predstavljenu u tekstu, dok im je veliki problem da sami formulišu argumente. Oni često ne razumeju razliku između tvrdnje i argumenta koji potkrepljuje neku tvrdnju, između iznošenja mišljenja ili nekog objašnjenja i argumenta itd. Kada tražite da argumentuju, oni vrlo često samo ponove neku tvrdnju, umesto da navedu argument za ili protiv."

Konačno, dr Nevena Buđevac smatra da će projekat Odyssey i aktivnosti koje su predviđene ovim projektom u velikoj meri pomoći kako đacima tako i njihovim nastavnicima da razviju argumentativno mišljenje.

уторак, 01. април 2025.
9° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом