субота, 21.03.2020, 10:40 -> 11:16
Zaboravljene naučnice – Ksenija Atanasijević
Osim Marije Kiri, Mileve Marić i još nekoliko slavnih naučnica, među prepoznatljivim imenima nauke ne čujemo mnogo ženskih imena. Mnoge od njih su gotovo zaboravljene, bez obzira na činjenicu da je njihov rad ostao temelj mnogih pogodnosti koje danas uzimamo zdravo za gotovo.
Ksenija Atanasijević je bila prva žena koja je stekla zvanje doktora nauka, kao i docenta na Beogradskom univerzitetu. Izučavala je filozofiju i klasične jezike, prevodila klasična filozofska dela – poput Aristotela, Platona, Spinoze – pisala studije, članke, metafizičke i etičke rasprave.
Tokom čitave karijere – počev od doktorskog ispita na kom su je propitivali višu matematiku, umesto filozofije – Ksenija je trpela torturu svojih kolega, profesora, koji nikada nisu skrivali nezadovoljstvo što je u njihove redove primljena devojka.
Njeni biografi navode da su o njoj fabrikovane priče – što o ljubavnim aferama, što o političkim skandalima – te da je čitava grupa profesora tajno radila na tome da je ukloni sa Univerziteta.
To je još više učvrstilo njenu želju da se bori i zalaže za ravnopravnost polova. No organizovanu hajku na sopstvenu reputaciju, ali i privatan život, ipak nije uspela da pobedi. Napustila je Univerzitet, a tokom Drugog svetskog rata je i hapšena. Nakon svega toga pokušala je da se posveti pisanju trećeg toma svog životnog dela – čuvenih „Filozofskih fragmenata“, koji su, nažalost, izgubljeni negde u prošlosti. Jedina je naša naučnica koja je citirana u „Enciklopediji Britanika“.
Коментари