„Društvo 5.0“ – da tehnološka dostignuća rade u korist čoveka

Svet u kome je najvažnije da čovek bude srećan i da sva savremena tehnološka dostignuća rade u njegovu korist – koncept „društvo 5.0“ osmislila je japanska naučnica Juko Harajama i on se već nekoliko godina uspešno primenjuje u njenoj zemlji. Na poziv Ambasade Japana u Beogradu i Fonda za nauku, profesorka je održala predavanje i u Beogradu.

Budući da je predavač na ekonomskom forumu u Davosu , Tedov govornik, kao i profesor na istaknutim svetskim univerzitetima, za koncept naučnice Juko Harajama, profesorke  emeritusa na Univerzitetu  „Tohoku“ u Japanu, čuo je ceo svet. O tome šta je „društvo 5.0“, da li Srbija može da ga primeni i na koji način nam ovaj koncept pomaže u borbi protiv kornavirusa, govorila je u intervjuu za Jutarnji program. 

Društvo 5.0, kako je nastala ideja i kada?

Radila sam u vladi Japana 2013. i 2014. godine i jedan od mojih najvećij projekata bila je priprema plana za naučnotehnološke inovacije od 2016. do 2020. Tada je u načelu nastala ideja o društvu 5.0. Počeli smo istraživanje i pripremu tako da je pravi početak sprovođenja koncepta 2015. godina.

Po čemu se razlikuje u odnosu na prethodne koncepte?

Osvrt na ljudsku civilizaciju je dug. Ne samo kada govorimo o industrijskim revolucijama, već i kada uzmemo u obzir same početke homosapiensa. Imali smo takozvano, društvo 1.0 – to je početak plemenskog života i lova. Tada smo u potpunosti zavisili od prirode. Zatim, društvo 2.0 – kada je čovek počeo da sarađuje sa prirodom i obrađuje zemlju. Odnos prema prirodi se promenio i čovek je postao organizovniji. Kasnije u takozvanom, periodu 3.0 došlo je do industrijalizacije. I konačno, najveći iskorak dogodio se u periodu informacije i tehnologije u društvu 4.0.

Logičan nastavak razvoja naučno-tehnoloških dostignuća je usmerenost na neku ključnu tehnologiju, na primer, nanotehnologiju, biotehnologiju ili veštačku inteligenciju. Ali tehnologije su samo jedna strana. Osmišljene su za korišćenje i da bi nam olakšale svaokdnevicu. Važno je da se ne fokusiramo više samo na tehnologije, već na čoveka, da ljudi budu centar svega a da tehnogije doprinesu ljuduskoj sreći. Zato kažemo da je 5.0 baziran na čoveku.

Rekli ste, šansa za sve. Šta to znači i koliko će formalno obrazovanje uticati na to?

Ako bismo samo pratili razvoj tehnologije za to bi nam bilo potrebno konstano i doživotno usavršavanje. Više je na naučnicima i ineženjerima da tragaju za tim, ali ako posmatramo način na koji danas živimo, učimo, to je mnogo više od tehnologija. Sa novijim oblicima tehnologije pojavljuju se i novi problemi. Danas se suočavamo sa pitanjima privatnosti i etike, posebno sa upotrebom podataka i to su problemi o čijem rešenju moramo misliti od samog starta. To je novi način razmišljanja i nešto što zbog brzine razvoja tehnologije nismo iskusili do sada.

Šta to znači i koja zemlja će biti spremna da prihvati takav koncept? Koliko na to utiču tehnološki i ekonomski razvoj zemlje?

Kada smo započeli ovaj koncept, on se uglavnom odnosio na Japan, ali kada sam počela da promovišem ovu ideju po svetu, naišla sam na pozitivne reakcije ljudi koji su govorili da to nije koncept samo za Japan već i za ostale zemlje. Prvenstveno jer ne zavisi samo od ekonomskog razvoja i BDP-a. U današnje vreme svi smo povezani i ako se nešto dogodi u Japanu imaće uticaj i na drugi kraj sveta. Zato treba misliti na zajedničku budućnost.

Svi govorimo o koroni. Na koji način je ovaj koncept primenjiv kada je u pitanju zdravstveni sistem?

Sada svi govorimo o kornavirusu, upravo je to sada zajednički problem za sve nas. Ne pogađa samo Kinu i Japan nego i ostale zemlje. Svi naučnici sveta zajedno rade na tome da bolje shvate prirodu tog virusa, na koji način da ga kontrolišu i onemoguće. Ako na ovaj problem primenimo koncept 5.0 to znači da ne razmišljamo samo o prevenciji i kako da se sačuvamo od virusa, već da u isto vreme mislimo kako da ne postanemo nefunkcionalni jer moramo da ostanemo izolovani kod kuće, a to će imati uticaj na ekonomiju.

Dakle moramo da imamo novi pristup zdravstvenim problemima, da znamo kako sada da se ponašamo u konatktu sa recimo, ljudima koji su zaraženi, važno je da se oni izoluju, ali nikako te ljude ne treba zanemariti. Mora da postoji saradnja i komunikacija među svima nama, i onima koji se leče, i specijalsitima lekarima i naučnicima i ljudima koji se boje da ne budu zaraženi, a za sveto to važne su prave informacije.

Šta prodrazumeva ovaj koncept, s obzirom na to da ste rekli da je u crntru čovek?

Da bi se čovečanstvo u globalu podržalo i unapredilo potrebni su različiti elementi. Ključno je ne samo posedovati savremene tehnološke proizvode, već iskoristiti ih na pametan način, a to znači da vam ostane što više vremena da budete srećan i zadovoljan čovek.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 01. април 2025.
7° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом