Читај ми!

Kina, rekordne investicije i "Pojas i put" – gde je uloženo više od 200 milijardi dolara

Narodna Republika Kina je u 2025. ostvarila rekordno godišnje ulaganje u okviru velikog programa "Pojas i put" od 213 milijardi dolara, a najveći deo tih investicija bio je usmeren u projekte iz oblasti energetike.

U zapadnim medijima poslednjih godina ima mnogo tendencioznih i proizvoljnih ocena u odnosu na NR Kinu, od kojih se neke bez razmišljanja, po automatizmu, prenose i u našim.

Najočigledniji primeri su kineski meteorološki balon, koji su vazdušne struje odnele s putanje i koji je bio proglašen za špijunski, te oboren dejstvom avijacije, kao i tvrdnja o postojanju tzv. "neformalnih kineskih ambasada" širom SAD kroz koje, navodno, "diktatorski režim u Pekingu nastoji da kontroliše svoje građane u inostranstvu".

Krah kineske ekonomije ili rekordna ulaganja

U ekonomskoj sferi, već u tri ili četiri navrata u poslednjih dvadesetak godina, u talasima se govorilo o potpunom krahu kineske ekonomije, a jedna od takvih katastrofičnih i zluradih priča plasiranih poslednjih godina jeste i ona da je veliki kineski državni projekat "Pojas i put" iščileo i uvenuo jer je Pekingu ponestalo finansijskih sredstava.

Sada, međutim, japanski časopis koji se bavi ekonomskim i političkim pitanjima na azijskom kontinentu Nikkei Azija praktično razara propagandni mit o odumiranju investicija u sklopu tog kineskog programa od velike strateške ekonomske i političke važnosti.

Japansko glasilo, naime, prenosi rezultate istraživanja australijskog "Grifit" instituta za proučavanje Azije, koji pokazuju da je NR Kina u 2025. godini zapravo ostvarila rekordno godišnje ulaganje u okviru programa "Pojas i put" u iznosu od čak 213,5 milijardi američkih dolara.

Utrostručeno ulaganje u energetiku

Ono što je, u uslovima sukoba u Persijskom zalivu, posebno zanimljivo jeste činjenica da je više od 40 odsto tog ulaganja, oko 94 milijarde dolara, otišlo na projekte u oblasti energetike.

To je samo po sebi rekordno ulaganje kada je u pitanju taj sektor, ali je naročito važno primetiti da je taj iznos tri puta veća od iste vrste kineskog ulaganja u 2024. godini, koje je takođe u tom trenutku bilo rekordno.

To sve potvrđuje izveštaje stručnih internet portala iz prošle i ove godine da NR Kina ubrzano radi na utvrđivanju svoje energetske bezbednosti.

Istraživanje, koje je predvodio saradnik pomenutog australijskog instituta, profesor Univerziteta Kvinslend Kristof Nedopil, uz pomoć kineskih stručnjaka sa Univerziteta Fudan, pokazuje da je "lavovski" deo od 94 milijarde utrošene na energetiku, čak 71,5 milijardi, bio usmeren na projekte vezane za naftu i prirodni gas, dok je preko 18 milijardi otpalo na obnovljive izvore energije.

Najveća odredišta investicija 

Posmatrano po kontinentima i regionima, najveći dobitnik je Afrika, kojoj je pripalo čak 37 odsto kineskih investicija iz ovog velikog programa, čiji je početak zvanično objavio predsednik Si Đinping 2013. godine prilikom posete Kazahstanu.

Prema izveštavanju afričkih medija, samo u Nigeriji su kineske kompanije prošle godine potpisale ugovore za ulaganje u infrastrukturne projekte vezane za eksploataciju gasa i kupovinu tog energenta vredne 24,6 milijardi američkih dolara.

Drugi najveći primalac kineskih investicija u okviru programa "Pojas i put" u 2025. bio je Bliski istok, a treći Centralna Azija.

Pažnju stranih medija privukao je i projekat izgradnje nove rafinerije u luci Hambantota u Šri Lanki, vredan 3,7 milijardi dolara, u zemlji koja je bila u fokusu još jedne, uglavnom neosnovane i preuveličane političke i medijske kampanje kolektivnog Zapada – one o navodnoj dužničkoj zamci u koju upadaju zemlje primaoci investicija u okviru "Pojasa i puta".

Interesantno je da je unutar ove druge kategorije (razvoj izvora "zelene" energije), pojedinačno gledano, najveći primalac kineskih investicija u 2025. bila Saudijska Arabija (5,2 milijarde dolara), koja nastoji da kroz izgradnju solarnih elektrana umanji svoju zavisnost od fosilnih goriva.

недеља, 09. август 2026.

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом