Kako pretnja američkim sankcijama Kini otvara put za profit južnokorejskim brodograditeljima

Sjedinjene Američke Države prošle godine su posebnim nametima opteretile kineske brodove koji uplove u njene luke – te globe stupile su na snagu polovinom oktobra, ali su potom u novembru odložene na godinu dana. 

Međutim, pošto su bile najavljivane još od aprila, brodske kompanije koje posluju u SAD su relativno rano počele da svoje nove narudžbine preusmeravaju sa kineskih na druga brodogradilišta, zbog čega su, smatra se, kineski brodograditelji pretrpeli osetne gubitke.

Kinezi gube

Ti nameti bili su zamišljeni tako da budu sveobuhvatni i maksimalno naškode kineskoj privredi – oni se odnose ne samo na plovila u vlasništvu kineskih brodskih kompanija koje u SAD transportuju robu za izvoz već i na brodove napravljene u kineskim brodogradilištima a koje koriste američke i druge kompanije koje posluju u SAD.

Kineski brodograditelji, popularni među potrošačima zbog solidnog kvaliteta i niske cene, i zbog tih američkih sankcija (odnosno pretnje njima), iskusili su prošle godine oštar pad u porudžbinama od 35 odsto izraženo u tonama nosivosti, javljaju mediji u Istočnoj Aziji, prenoseći podatke britanskog istraživačkog instituta Klarksons. Ovde, međutim, treba uzeti u obzir i činjenicu da je potražnja za brodovima, izražena u tonama nosivosti, u svetu u celini pala za 27 odsto. 

Kada je u pitanju učešće u ukupnom broju novih narudžbi, udeo kineskih brodogradilišta u svetskom tržištu prošle godine je pao za osam poena, ali je i dalje vrlo visok i iznosi čak 62,7 odsto. 

Južnokorejski brodograditelji profitiraju

Međutim, dobrobit od novih američkih globa koje se, u zavisnosti od tonaže, kreću i do preko milion dolara po brodu po pristajanju u SAD, umesto američkih, žanju južnokorejski brodograditelji – oni su u 2025. zabeležili porast u broju narudžbina za brodove od sedam procenata u odnosu na 2024. 

To je bilo i očekivano jer SAD prave manje od pola procenta svetskih brodova godišnje, dok su Južnokorejci nekadašnji šampioni i sadašnji vicešampioni sveta u brodogradnji, izraženo i u tonama i u broju narudžbi.

Vodeći brodograditelj u Republici Koreji, konglomerat po imenu "HD Koreja brodogradnja i ofšor inženjering" (zastupnik grupe "Hjundai teška industrija"), ostvario je prošle godine rast prihoda od 17 procenata u odnosu na 2024. Zaradio je čak 20 milijardi dolara, jer je dobio narudžbe za više od 130 brodova, kao što su naftni tankeri, nosači prirodnog tečnog gasa, etanola ili kontejnera s teretom. Očekuje da u 2026. godišnji prihod dalje uveća na više od 23 milijarde.   

Koliko posla imaju korejski brodograditelji poslednjih godina ilustruje i podatak da su njihova brodogradilišta u 2024. upošljavala preko 22.000 stranih radnika, što je čak četiri puta više nego u 2019. (Jedan od razloga za to je, međutim, i relativno velik broj nesreća u brodogradnji i činjenica da domaći radnici zbog toga nastoje da izbegnu taj sektor).

Po istraživanju pomenutog britanskog instituta, Republika Koreja je u 2025. stekla udeo od 20,6 procenata u svetskom tržištu, kada se za meru uzme tonaža novoporučenih brodova za komercijalne svrhe.

Japanci posrću

Prošle godine, međutim, više od kineskih neimara, čini se, propatili su japanski, iako njihova država nije na meti sankcija – po institutu Klarksons, tonaža brodova izgrađenih u japanskim brodogradilištima u 2025. pala je za čak 53 odsto, dok je i ionako relativno skroman udeo Japana na svetskom tržištu, koji je u 2024. iznosio oko sedam odsto, skliznuo na samo nešto više od četiri procenta u 2025. 

Japan je krajem 20. veka nekoliko decenija bio najveći svetski brodograditelj, ali je tu titulu početkom ovog stoleća prepustio Republici Koreji. Ona je onda tron predala Kini. Japan sada ima relativno mali kapacitet u odnosu na godine stare slave, pa su njegova brodogradilišta popunjena sve do 2029. godine, zbog čega ne može da prihvati mušterije koje napuštaju kineska brodogradilišta zbog pretnji sankcijama iz Vašingtona. 

Japanske kompanije nisu bile u stanju proteklih godina da izvrše proširenje kapaciteta, između ostalog, zbog nedostatka radne snage i njenog visokog troška u poređenju sa susednom Kinom. U 2025. izvoz brodova u inostranstvo iz Zemlje izlazećeg sunca je opao za 20 posto.

Mada je, dakle, Japan u prošloj godini propustio priliku da zaradi na ekonomskom nasilju koje nad tržištem brodova sprovodi njegov vojnopolitički saveznik Vašington, i u Zemlji izlazećeg sunca se, čini se, dešavaju određene promene koje bi trebalo da tamošnjim brodograditeljima omoguće da, surferskim rečnikom rečeno, zajašu talas profita u kojem već uživaju njihovi južnokorejski rivali poput pomenute "HD Koreje", "Hanva oušnsa" ili "Samsung teške industrije".

Naime, najveći brodograditelj u Japanu "Imabari" prošle godine je u potpunosti preuzeo drugog najvećeg proizvođača plovila u svojoj zemlji "Marin junajted", što bi trebalo da doprinese povećanju efikasnosti brodogradnje u dalekoistočnoj carevini. 

Međutim, kineski brodograditelji, uprkos američkim sankcijama, čini se, bar za sada ne moraju da se previše brinu za svoju budućnost jer je domaća potražnja i dalje visoka – kineski operater brodova i luka COSCO, recimo, nedavno je odjednom poručio od domaćih brodogradilišta 87 plovila vrednih preko sedam milijardi dolara.