Evropska podrška Grenlandu sve veća i konkretnija, iz Bele kuće poručuju da broj vojnika neće promeniti Trampov stav
U Kopenhagenu traju poslednje pripreme pred sastanak danskih i grenlandskih parlamentaraca sa američkim kongresmenima. Dok evropske zemlje šalju svoje vojnike na Grenland, iz Bele kuće poručuju da broj vojnika na ostrvu neće promeniti stav američkog predsednika Donalda Trampa.
Dok sa sastanka danske i grenlandske delegacije sa zvaničnicima u Vašingtonu stižu poruke da se slažu da se ne slažu, evropski saveznici šalju svoje vojnike na najveće ostrvo sveta.
Američki predsednik Donald Tramp je nakon sastanka ponovio da je "Grenland potreban SAD-u zbog nacionalne bezbednosti", nakon čega je Danska počela sa razmeštanjem dodatnih vojnih snaga na tom ostrvu.
Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da je odbrana Grenlanda "zajednička briga" celog NATO-a. Dodala je da su vojne snage nekoliko članica NATO-a na putu ka Grenlandu, koji je autonomna teritorija u sastavu Kraljevine Danske, dok je Kopenhagen najavio i povećanje sopstvenog vojnog prisustva.
Na vojnu vežbu će, osim nordijskih zemalja, svoje vojnike poslati i Holandija, Nemačka i Francuska.
Predsednik Francuske Emanuel Makron poručio je da Evropa ima posebnu odgovornost prema Grenlandu i da su prvi pripadnici francuske vojske već stigli na ostrvo.
"U narednim danima biće pojačani kopnenim, vazdušnim i pomorskim snagama", rekao je Makron u novogodišnjem obraćanju francuskim vojnicima.
Podršku pruža i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen koja je obećala novu bezbednosnu strategiju za Evropu i poručila da EU udvostručuje svoju ekonomsku podršku Grenlandu.
"Jasno je da Grenland može da računa na nas u političkom, ekonomskom i finansijskom smislu. A kada je u pitanju njegova bezbednost – diskusije o arktičkoj bezbednosti su pre svega ključno pitanje NATO-a", poručila je Fon der Lajen.
Bela kuća: Tramp i dalje želi da ima kontrolu nad Grenlandom
Portparolka Bele kuće Kerolajn Levit je u poslednjem obraćanju medijima poručila da broj vojnika iz Evrope na Grenlandu neće promeniti Trampov stav.
"Donald Tramp i dalje želi da ima kontrolu nad Grenlandom. Više vojnika na Grenlandu verovatno neće napraviti razliku", istakla je Levit.
Dodala je da je sastanak u sredu bio dobar i najavila nastavak razgovora između SAD i Danske.
Kopenhagen se priprema za petak i sastanak američkih i danskih parlamentaraca, a prema najavama iz Vašingtona, delegacija će se sastojati od 11 kongresmena iz obe stranke. Sastanku će prisustvovati i članovi grenlandskog parlamenta.
Osim sa danskim i grenlandskim parlamentarcima, američki kongresmeni sastaće se i sa danskom premijerkom Mete Frederiksen i predstavnicima danskih kompanija.
Iz Folketinga, danskog parlamenta, najavljeno je da će se ispred Kristijansborga, sedišta danske vlade i skupštine, osim danske vijoriti i zastava Grenlanda.
Danska i Grenland – manje od nezavisnosti, više od autonomije
Grenland, na kojem živi oko 56.000 stanovnika, uživa veliku autonomiju u okviru Kraljevine Danske, odnosno, kako se to u danskoj javnosti naziva rigsfællesskabet – u bukvalnom prevodu, zajednica kraljevine, koju čine još Danska i Farska Ostrva.
Od proglašenja nezavisnosti Islanda od Danske 1944. godine, počinje da se govori i o promeni statusa drugih danskih prekomorskih teritorija. Farska Ostrva dobijaju široku autonomiju 1948. godine, a Grenland 1953. godine postaje ravnopravni deo Danske.
Kada je Danska ušla u Evropsku zajednicu 1972. godine, Grenland je takođe postao njen deo, uprkos protivljenju lokalnog stanovništva, dok su Farska Ostrva zbog ranije stečene autonomije ostala van Zajednice.
Nakon sticanja autonomije 1979. godine, stanovnici Grenlanda su na referendumu 1982. izglasali napuštanje Evropske zajednice, što se i ostvarilo tri godine kasnije.
Novi referendum na Grenlandu održan je 2008. kada su se građani većinom od 75 odsto izašlih birača izjasnili za dodatno proširenje ovlašćenja ostrvskih vlasti.
Lokalne institucije su nakon toga postepeno stekle kontrolu nad svim oblastima izuzev odbrambene, spoljne i monetarne politike koje su ostale u nadležnosti Kopenhagena.
Osim toga, odnos unutar državne zajednice Danske, Grenlanda i Farskih Ostrva ima dosta specifičnosti. Primera radi, Grenland i Farska Ostrva imaju po dva predstavnika u parlamentu Danske, dok nema danskih predstavnika u tamošnjim parlamentima.
Коментари