уторак, 30.10.2018, 17:20 -> 20:22
Извор: РТС
Аутор: Саша Барбуловић
Svetionik na pomorskom putu svile
Pet triliona dolara i dva miliona novih radnih mesta najvidljiviji su rezultati "Pojasa i puta", posle pet godina globalne ofanzive kineskog kapitala, otvorenosti i nesumnjivog šarma koji moderna Kina poseduje u novom veku. Sasvim dovoljno čak i za razmažene novinare i urednike. Ima ih i takvih ove nedelje u Boaou, ekskluzivnom letovalištu na kineskom ostrvu Hajnan, među učesnicima petog foruma medijske saradnje zemalja koje pripadaju "Pojasu i putu".
One sada zauzimaju veći deo planete i stoga se pozivu nacionalnog dnevnika "Ženmin Žibao" (人民日报 People's Daily) i partijskog i državnog vrha provincije Hajnan, odazvalo oko 800 profesionalaca.
Novinarski forum na, posle Tajvana, najvećem kineskom ostrvu, otvoren je u sali u kojoj je ovog proleća i sam predsednik NR Kine Si Đinping ugostio lidere regiona na Boao forumu za Aziju, azijskom Davosu.
Uzajamnost, otvorenost i ravnopravnost u ulaganju, zaradi i progresu – to su ideje koje savremena Kina ulaže u politiku i ekonomski entitet "Pojas i put", govore predstavnici političke elite zemlje koja se poslednjih decenija od svetskog siromaha pretvorila u jednog od samo nekoliko važnih igrača na globalnoj sceni.
Predstavnici provincije Hajnan podsećaju da je inicijativu stvaranja savremene ekonomske i političke replike dva milenijuma starog Puta svile, pokrenuo upravo predsednik Si 2013. godine. Pomorski put svile sastavni je deo te strategije, a otvorena luka i pilot zona slobodne trgovine provincije Hajnan u tome imaju izuzetnu ulogu.
Status kineske provincije, najmanje i najjužnije u Kini, Hajnan je dobio 1988. godine, zajedno sa statusom slobodne trgovinske zone. Za 30 godina dostigao je BNP veći od 66 milijardi dolara. Ne samo zbog toga, sa ovog ostrva jasno se vide trgovački putevi, važni pravci razmene dobara, kapitala, ideja i ljudi na pomorskom putu svile XXI veka.
Viceguverner provincije Vang Lu jedan je od ljudi iz vrha vlasti koji podsećaju da je predsednik Si u aprilu prihvatio njihovu ideju da celo ostrvo postane pilot-zona slobodne trgovine, najveća u Kini, čitavih 35.400 kvadratnih kilometara za nove ideje.
Otvorenost donosi progres, izolacija nas vraća unazad, kaže viceguverner Vang.
Master plan za razvoj zone Hajnan ima više delova i zasniva se na naprednim tehnologijama, razvoju turizma, sigurnosti poslovanja finansijskih organizacija, ali i modernizaciji zdravstvene zaštite i glasnijem učešću ovdašnje kulture u svetskim trendovima.
Ovde se sa zadovoljstvom najavljuje prvi međunarodni filmski festival, koji će se dobrim delom dešavati i na ostrvskim peščanim plažama, ispod punog meseca u decembru, najlepšem dobu u tropima. I nagrada je sasvim u skladu sa ovdašnjom klimom i trenutnom sezonom: zlatni kokos.
Ali pre svega, ostrvo Hajnan nalazi se na početnoj tački pomorskog puta svile XXI veka (zvaničan naziv ovog dela inicijative predsednika Sija) i poziva strane partnere da iskoriste stratešku poziciju otvorene luke sa, kažu, kineskim karakteristikama.
Konačno, u poruci viceguvernera ove važne kineske provincije čita se i nešto sasvim novo, poziv studentima i već formiranim specijalistima da prošire bazu talentovanih ljudi na "Pojasu i putu". To je bila i jedna od karakteristika drevnog Puta svile. Sada, deluje kao dobra prilika i za naše studente, da se izbore za usavršavanje na Univerzitetu Hajnan, u glavnom gradu ostrva, Hajkou, ili drugim projektima koji se ovde razvijaju u medicini, telekomunikacijama i mnogim drugim oblastima ljudske kreativnosti i sposobnosti da ideje pretvori u novac.
Jedan od potpredsednika Stalnog komiteta Kineskog narodnog kongresa Đi Bingsjen u izuzetne petogodišnje rezultate "Pojasa i puta" uvrstiće velike cifre. Jedna od njih pokazuje da je Fondacija "Pojasa i puta" do sada investirala više od 70 milijardi dolara u zemlje tog sve čvršćeg entiteta, i to preko četiri međunarodne banke.
EBRD je jedna od njih. Zbog toga je kineskim političarima najvišeg ranga sasvim logično da "Pojas i put" mora da izmeni i način na koji se upravlja savremenim međunarodnim odnosima. Ako je deklarativno u interesu svake države napreduje i poboljšava standard svojih građana, onda se to mora dozvoliti i drugima i stoga politika protekcionizma, naravno, zapadnih zemalja mora da se izmeni.
Iz istih razloga, sa Foruma u Boaou kineskim vlastima stiže podrška i jednog uverenog kapitaliste, kako sebe predstavlja Gaj Ziter, britanski ekonomski savetnik sa iskustvom iz medijske korporacije Dejli mejl: "Izgradnja putne i železničke infrastrukture, što je prepoznatljiva dimenzija ove inicijative, kapilarno utiče na standard stanovništva."
On poredi britansku i kinesku železnicu, na štetu prve, budući da Kinezi sada raspolažu sa čak 25.000 kilometara brzih i superbrzih pruga i da već sada njihovi vozovi stižu do 45 gradova u Evropi.
Britanski patriota ima dva opravdanja za graditelje u otadžbini, koji grade sporo i uz dugogodišnje rasprave. Dve države su neuporedive po veličini teritorije, ali i po tipu vlasništva na zemljištu preko kojeg treba razvlačiti železničke linije. Ziter veruje da "Pojas i put" treba i Ujedinjenom Kraljevstvu.
"Da je bilo dobre infrastrukture, mi ne bismo glasali za Bregzit", kaže Britanac.
Kako bi izgledao svet da je ovakva Kina postojala odmah posle rušenja sovjetskog carstva i poraza ideologije ruske verzije socijalističke revolucije? To možda mogu da pretpostave samo kontrafaktualni istoričari, poput Predraga Markovića i Čedomira Antića, ali kineski praktičari jasno mere šta se tada desilo.
"Posle Hladnog rata, mnoge su zemlje napravile grešku nametanjem svojih ideja drugima i to se tragično završilo za mnoge druge zemlje", kaže Li Baošan, predsednik Ženmin Žibaoa.
Otvorenost i saradnja kineske strane nailaze na protekcionizam druge strane (niko ne pominje SAD), smatraju u glasilu Komunističke partije Kine sa dnevnim tiražom od tri miliona primeraka i milion pratilaca na mobilnim aplikacijama širom sveta.
Već pet godina, zvanična kineska politka usmerena je ka daljem otvaranju sistema međunarodne trgovine i ekonomije. Da bi sve ponelo i drevni pečat kineske državotvorne tradicije, koja traje već pet hiljada godina, Li citira izreku (u slobodnom prevodu): Ne tražimo cvetanje jednog cveta, već baštu punu mirisa proleća.
Planiraćemo zajedno, gradićemo zajedno i imaćemo koristi zajedno od otvorene trgovinske zone Hajnan, govori se ove nedelje u Boau. Državnicima je stalo da mediji prenesu njihovu ideju o zajedničkom napredovanju čovečanstva kroz uzajamno korisne i profitabilne poduhvate na "Pojasu i putu": svi doprinose i svi imaju koristi.
Sasvim u duhu svega što se ovde čuje, moto Petog foruma medijske saradnje na "Pojasu i putu", koji se održava u zatvorenom letovalištu na samom jugu Kine, mogao bi se prevesti i naslovom ovog teksta.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар