Meštane Velikih Crljena ugrožavaju otpadne vode Kolubare i ugljena prašina

Ibarska magistrala razdvaja meštane Velikih Crljena od napuštenog ugljenokopa Kolubara. Pored magistrale je deponija a između nje i velike rudničke jame protiče "crna reka", kako je ovde nazivaju. Kažu da odnosi otpadne vode iz pogona za preradu uglja, direktno u Kolubaru.

Životne nevolje meštana Velikih Crljena počinju baš ovde.

"Iza naših leđa nalazio se zaštitni pojas širine 200-300 metara koji je štitio deo naselja Veliki Crljeni, koji se ne raseljava, od štetnog uticaja", objašnjava Dragan Simić, penzioner. "Međutim, 2014. godine, posle poplave, zbog potrebe uglja, bageri su okrenuti na drugu stranu, vraćeni i pokopali zaštitni pojas, koji je nas štitio. I mi smo sada ostali ovde na ivici rupe."

"Došli su nam na sto metara od kuća", naglašava Vesna Terzić, predsednica Udruženja "Tihi lug". "Otpadne vode su na pedeset metara od moje kuće i od ovih prvih kuća. To su Kolubara prerada vode, koje se ne prečišćavaju, za koju nažalost inspekcija kaže da je čista. Imamo dokumentaciju za to. Kuće nam pucaju. Ove kuće što vidite da su čitave - to je samo stiropor okolo."

S druge strane naselja su dalekovodi i tri pružna kolovoza za prevoz uglja i ugljene prašine, objašnjavaju meštani.

Kad je hladno, kompozicija sa dve i po hiljade tona uglja prolazi na svakih deset minuta, kaže Vićentije Terzić:

"Pri brzini od sedamdeset kilomaetara na čas, vibracije su ogromne. Kuće pucaju."

"Životna sredina je totalno ugrožena, jer nestankom vode onda ugrožen je život svih nas ovde. Biljke se suše, vegetacija nestaje, što čoveku znači dosta za sam život", kaže Nikola Marković, "kop je sišao niže od te vode."

U Velikim Crljenima ističu da su ogorčeni jer godinama niko ne reaguje na njihove primedbe.

Hteli smo da čujemo i nadležne u EPS-u, odnosno kombinatu Kolubara i opštini Lazarevac kojoj teritorijalno pripadaju Veliki Crljeni.

Nije bilo saglasnosti, a ni spremnosti da se bar u ovom trenutku reaguje na izjave građana. U Velikim Crljenima živi oko hiljadu i po stanovnika. Njih 650 je ugroženo i preko svog Udruženja "Tihi lug" traži normalne uslove za život.