Bugari izlaze na sedme vanredne izbore u poslednje četiri godine

Otvorena su birališta u Bugarskoj čiji građani izlaze na sedme vanredne izbore u poslednje četiri godine, ali istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je malo verovatno da će to prekinuti politički "ćorsokak" koji je usporio ekonomske reforme u najsiromašnijoj državi članici Evropske unije.

Građani Bugarske izlaze na sedme prevremene izbore u poslednje četiri godine.

Rivalske političke stranke u zemlji bore za formiranje stabilne koalicije, a glasači postaju sve apatičniji.

Bugarska je najsiromašnija članica EU i među najkorumpiranijim državama Unije, piše Rojters.

Kako navodi britanska agencija problem sa rotirajućim vladama nastao je 2020. godine posle protesta protiv korupcije koji su pomogli rušenju koalicije koju je predvodila stranka desnog centra GERB.

Najnovije ankete ukazuju na to da nema jasnog pobednika ni očiglednih opcija za solidnu koaliciju.

Očekuje se najmanja izlaznost od pada komunizma

Očekuje se da će odziv birača, koji se procenjuje na oko 30 odsto, biti najniži od pada komunizma.

Glasanje se završava u 20 časova, a rezultati na osnovu izlaznih anketa, trebalo bi da budu poznati u otprilike isto vreme.

Konačni rezultati će biti poznati nekoliko dana kasnije.

Ukoliko se ne pojavi neočekivano političko partnerstvo ili snažan lider koji bi mogao da ujedini koaliciju, većina analitičara predviđa da će zemlja ponovno ići na izbore početkom sledeće godine.

"Postoji duboka kriza političkog sistema", rekao je Ognjan Minčev, profesor političkih nauka sa Univerziteta u Sofiji.

Ovakva disfunkcija je zabrinjavajuća za Bugarsku u kojoj živi 6.4 miliona stanovnika.

Problemi formiranja stabilne političke vlasti

Njeno pristupanje EU 2007. godine otvorilo je razdoblje optimizma obeleženo porastom životnog standarda i brzim ekonomskim rastom. 

 

Predsednik Bugarske Rumen Radev je GERB-u dao mandat za sastavljanje vlade nakon poslednjih izbora u junu, na kojima je ta stranka osvojila najviše glasova i osigurala 68 mesta u parlamentu, koji broji 240 mesta.

GERB, međutim, nije uspeo da formira većinsku koaliciju.

Mandat je potom ponuđen drugim strankama, ali ni one nisu uspele da formiraju većinsku koaliciju, zbog čega su organizovani novi izbori.

Anketa koju je nedavno objavila agencija za istraživanje javnog mnjenja "Alfa risrč" pokazala je da GERB predvodi sa 26,5 odsto glasova. 

Reformistička stranka Nastavljamo sa promenama ima 14,9 udela, a ultranacionalistička proruski orijentisana stranka Preporod ima 14,2 odsto glasova, prenosi Tanjug.

Podela u stranci Pokret za prava i slobodu, koja uglavnom predstavlja veliku etničku tursku manjinu u Bugarskoj i koja je na nedavnim izborima imala solidan birački blok, dodatno otežava stvaranje koalicije, navode analitičari.

Prema podacima "Alfa risrča", očekuje se da će izlaznost biti između 30 i 32 odsto. To je pad od više od 75 odsto nego 1990-ih i oko 50 odsto od pre samo tri godine.

понедељак, 02. фебруар 2026.
-1° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом