понедељак, 21.09.2020, 16:20 -> 18:13
Извор: РТС, Катимерини
Šta je izazvalo ekstremni fenomen "Janos" koji je opustošio deo Grčke
Grčka je prethodnih dana bila na udaru mediteranskog uragana "Janos" koji je odneo tri života. Iz nacionalne opservatorije u Atini naglašavaju da je "Janos" bio ekstreman uglavnom u pogledu padavina.
Mediteranski uragan "Janos", koji je u petak prvo pogodio zapadnu obalu Grčke, a u subotu i centralni deo zemlje, usmrtio je troje ljudi i ostavio iza sebe pustoš.
Meteo-naučnici Nacionalne opservatorije u Atini (EAA) navode da je fenomen "Janos" bio ekstreman, uglavnom u pogledu padavina.
Kako se navodi na sajtu opservatorije, indikativno je da su meteorološke stanice u Pertuliju izmerile 317 milimetara kiše, a u Kardici i Mouzakiju za manje od 24 sata više od 200 milimetara.
Inače, prosečna godišnja količina padavina u Atini ne prelazi 400 milimetara.
Takođe istraživači su primetili veliko geografsko područje koje je imalo velike količine kiše, što je rezultiralo većom mogućnošću za poplavama u tim oblastima.
Ekstremno "oko" bez oblaka
Ekstremna karakteristika "Janosa" je i njegov dug život s tropskim karakteristikama i njegovim intenzitetom, što ga svrstava u red najmoćnijih mediteranskih ciklona zabeleženih od 1969. godine, odnosno od početka satelitskih osmatranja.
Mediteranski ciklon duboki je barometarski najniži nivo koji energiju crpi prenošenjem toplote iz toplih voda Mediterana i oslobađanjem toplote tokom oluja u blizini njegovog centra.
U njegovom centru može se pojaviti "oko" bez oblaka, slično uraganima, dok su mu karakteristike hibridne, i pokazuju sličnosti s tropskim i egzotropnim ciklonima.
Istraživači nacionalne opservatorije ističu da se na Mediteranu takvi barometarski sistemi javljaju u proseku jedan i po put godišnje, odnosno jedan do dva mediteranska ciklona godišnje, dok ih druge godine možda neće biti.
U regionu Grčke od 1982. godine zabeleženo je šest mediteranskih ciklona, od kojih četiri u periodu 2016–2020. godine.
Iako to nije neviđeni vremenski fenomen u tom regionu, sve veći trend njihove pojave tokom poslednje decenije zabrinjava kao i povećanje njihovog intenziteta.
Neuspeh prognoze, kašnjenje kiše u Atini
Bujične kiše u Tesaliji i Anatu su, prema istraživanju, direktno povezane s "Janosom".
Uragan je funkcionisao kao pumpa za izvlačenje vodene pare iz toplih voda Mediterana, prenoseći ekstremne količine vodene pare visoko u atmosferu. To je rezultiralo zasićenjem atmosfere vodenom parom i kao rezultat padale su brze kiše.
Pored toga, "Janos" je, u kombinaciji sa višim atmosferskim pritiscima oko sebe u istočnom Mediteranu, znatno povećao brzinu vetra, čak i daleko od svog centra.
Pored toga, konvergencija gasnih masa koje su se velikom brzinom kretale na planinskom terenu centralnog kopna, stvorila je uslove za stvaranje kišnih oblaka i njihov dugotrajni boravak u tim oblastima.
Na kraju, produženo trajanje jakih kiša u Tesaliji i centralnoj Grčkoj je direktno posledica sporog kretanja "Janosa" u petak i subotu.
Fenomen je bio u velikoj meri predvidljiv, a jedini neuspeh prognoze bila je kiša u Atini u petak u podne, koja je kasnila 12 sati.
Kako bi se bolje pratili teški vremenski događaji poput "Janosa", istraživači ističu da na nacionalnom nivou postoji stručnost, ali je potrebno ulaganje u mernu infrastrukturu i njihovo dovršavanje u sistemima ranog upozoravanja.
Takođe izveštavaju o nedostatku nacionalne meteorološke radarske mreže za detaljno praćenje vremena, koja bi trebalo da poboljša vreme reakcije i ekstremna upozorenja.
Коментари