Tajne veze Sarajeva i Teherana – da li je Solejmani tokom rata dolazio u BiH
Najnoviji predlog rezolucije koja se našla pred američkim Kongresom navodi da je ubijeni iranski general planirao terorističke napade širom sveta, između ostalog i u Bosni i Hercegovini. Kasemu Solejmaniju, međutim, Bosna i Hercegovina nije bila nepoznata. Štaviše devedesetih, u najgore vreme u Bosni i najbolje vreme za odnose Sarajeva i Teherana, general Solejmani je bio angažovan u centralnoj Bosni, baš u delu koji je bio u nadležnosti sadašnjeg bošnjačkog člana Predsedništva BiH Šefika Džaferovića.
General Kasem Solejmani, komandant elitne jedinice Iranske revolucionarne garde, ubijen je 3. januara u Bagdadu, u američkom napadu dronom. Kako je Donald Tramp objasnio – odobrio je taj napad, jer je organizacija koju je predvodio Solejmani i koja je više od 20 godina rukovodila tajnim operacijama u inostranstvu, sada planirala "direktne i zlokobne napade na Ameriknce".
Samo dan pošto su hiljade Iranaca prisustvovale Solejmanijevoj sahrani, pred američki Kongres stigao je predlog rezolucije sa dodatnim pojašnjenjima – Solejmani je planirao napade i u Nemačkoj, Turskoj, Bugarskoj, ali i Bosni i Hercegovini.
"Taj izveštaj treba posmatrati iz dva ugla. Prvo, Amerikanci sada moraju da opravdaju čin pogubljenja Solejmanija, a sa druge strane američki Kongres da bi usvojio neku odluku, traži dokaze. Znači oni ne smiju neistine da plasiraju pred te komisije u Kongresu i sigurno da su ponudili dokaze za žestoke optužbe koje su im date i ne smijemo ih odbaciti kao spin", smatra dekan Fakulteta bezbednosnih nauka u Banjaluci Predrag Ćeranić.
"To se sad pojavljuje u Američkom kongresu, a zapravo dolazak mudžahedina i šiitske i sunitske provenijencije u BiH su organizovale SAD, to je opštepoznata stvar i izvedeno je preko Teherana, tu je bila neka vrsta sabirnog centra, pa onda preko Zagreba i onda srednja Bosna tu oko Zenice gdje je Džaferović službovao", kaže profesor političkih nauka Nenad Kecmanović.
I tako dolazimo do druge vesti koja je uznemirila region. Naime, pojedini mediji, pozivajući se na dobro obaveštene izvore u Sarajevu, prenose da se Solejmani tokom rata susreo sa sadašnjim članom Predsedništva BiH Šefikom Džaferovićem. U to vreme ratni komandant centra javne bezbednosti Zenica Džaferović, danas demantuje pisanje štampe. Navodi da mu se to smešta iz Beograda, jer "jedini govori o zločinima koje su tokom rata u BiH počinili Srbi".
Upućeni kažu Solejmani je dolazio, Sarajevo tvrdi da su to spekulacije
Ipak, nisu tu vest samo mediji u Srbiji objavili. Čak i Avaz, koji je u vlasništvu Fahrudina Radončića, aktuelnog ministra bezbednosti čija je stranka u Sarajevu u koaliciji sa SDA, prenela je istu vest na naslovnoj strani.
Upućeni kažu – Solejmani jeste dolazio u BiH tokom rata, kao što Džaferović jeste bio zadužen za javnu bezbednost na području Zenice u to vreme.
"Te 1992. godine radio sam u obavještajnoj službi i jako se dobro sjećam da je u junu ili julu mjesecu jedna visoka iranska delegacija došla na Igman i putem telefona kontaktirali su kabinet Alije Izetbegovića, mi smo uspjeli da presretnemo te telefonske razgovore koji su se u prvoj fazi odvijali na englenskom jeziku, a kasnije su koristili farsi i sjećam se da je bila dogovorena saradnja u strateškom i vojnom smislu. Nisu mogli doći u Sarajevo, ali su došli u Zenicu. Ako je Džaferović bio zadužen za tu regiju onda je logično da je i on bio prisutan na tom sastansku sa visokom iranskom delegacijom", kaže Ćeranić.
Tih ratnih godina, bošnjački lideri intenziviraju svoje veze sa Iranom. Iako je Sarajevu najbliži partner Turska, tokom devedesetih u ratu u Bosni viđeno je takvo jedinstvo muslimanskog sveta kakvo se ne pamti još od slučaja Palestine. Pripadnici Iranske revolucionarne garde bili su instruktori Armije BiH. Zanimljivo da iako su Teheran i Vašington u sukobu još od Islamske revolucije 1979. godine, u ratu u BiH pomagali su istu stranu.
Oni su tako kršili rezoluciju Ujedinjenih nacija koja je zabranjivala doturanje oružja samo jednoj strani, pojašnjava Kecmanović koji kaže da – kako su Teheran i Vašington imali tradicionalno loše odnose, onda je ta linija preko Teherana bila odlična američka kamuflaža.
O svemu tome, kao i o eventualnom dolasku Solejmanija u BiH tokom rata – danas u Sarajevu ne žele da govore. Kako kažu – to, kao i navodi o njegovom susretu sa Džaferovićem, samo su spekulacije o kojima ne postoje pouzdani podaci.
S druge strane, profesor Kecmanović kaže da postoje fotografije na kojima je sam Alija Izetbegović dočekivao mudžahedine i da – kako su to bile delegacije na najvišem novou – sasvim sigurno tu je morao biti i Solejmani.
Solejmani: "Naravno da sam bio"
"Naravno da sam bio!" Tako je na pitanje novinara hrvatskog Večernjeg lista o BiH odgovorio Solejmani. Kao piše Večernji, "gdje god muslimani trebali pomoć, ja sam tu. Nisam bio dugo. Nadam se da je sad u redu i da tamo više neće biti rata", izjavio je pre nekoliko godina Solejmani.
Solejmani je već 1992. imao 20 svojih specijalaca u Armiji BiH, a kasnije je dodatno angažovao još pripadnika Iranske nacionalne grade, koji su bili stacionirani u Kaknju, Visokom, Zenici, Fojnici i na Igmanu. Praktično to je bila zona odgovornosti Džaferovića, ali od 1992-1994 i više rangirani funkcioneri SDA bili su zaduženi za vezu sa Irancima.
"Tu treba pomenuti Omera Behmena, van Bosne manje poznato ime i on spada u taj najuži krug u vrhu SDA koji ima određene zasluge kao mladomusiman u tom periodu i on je bio amabasador BiH u Teheranu, tako da veze ozbiljnije od Džaferovića postoje, samo što je posebno nezgodno, jer je Džaferović sada u funkciji člana Predsedništva BiH, on je čovjek koji je imao te kontakte i koji se dugo spominjao kao neko ko je imao uvid, a nije spriječio surove likvidacije zarobljenika", kaže Kecmanović.
Iako su neki od boraca iz odreda El mudžahid dobili bosanske pasoše, samim tim i priliku da šire svoj uticaj, kraj rata u BiH istovremeno je i početak kraja iranskog uticaja.
Ćeranić i Kecmanović podsećaju da je po završetku rata rasformiran kamp na Pogorelici kod Sarajeva, kamp koji je predstavljao iransku vezu, kao i da su tad na insistiranje Sjedinjenih Država sklonjeni vodeži ljudi tog kampa, koji su u stvari bili i najbliži saradnici Alije Izetbegovića. Druga je stvar, pojašnjavaju i Ćeranić i Kecmanović, što su ti ljudi samo skrajnuti iz javnog života, ali i dalje su zadržali uticaj u vrhu SDA.
Gotovo četvrt veka po završetku rata, upućeni tvrde da je iranska veza ostavila trag i u današnjoj Bosni, iako je sada formalni uticaj Vašingtona u Sarajevu veći. Slike pogreba Solejmanija, za čiju je likvidaciju Amerika preuzela odgovornost, čak su pojačale simpatije prema Iranu kod velikog dela stanovnika Balkana.
"Opštepoznato je da su ruske vazdušno-kosmičke snage bile presudne u slamanju tzv. Islamske države na Bliskom istoku i da su djelovale sa iranskim snagama i mislim da se kroz to savezništvo sa Rusijom u jednom posebnom smislu promijenio odnos prema Iranu i stoga su i uslijedili neki izrazi empatije povodom ubistva Solejmanija. Međutim, mi kao narod smo poznati po tome što imamo kratko pamćenje pa smo vjerovatno i zaboravili ulogu Solejmanija u ratu u BiH koja je bila protiv Srba svakako", kaže dekan banjalučkog Fakulteta bezbednosnih nauka.
Za skoro 30 godina, koliko je prošlo od vremena rata u Bosni i Hercegovini, mnogo toga se promenilo. Ulogu Irana u Bosni preuzela je Erdoganova Turska, Amerika je i dalje na svojim pozicijama, a Iran polako postaje neprijatelj Amerike broj 1.
Za Srbiju je bitno da je Iran jedna od uticajnijih zemalja koja ne priznaje nezavisnost Kosova.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 8
Пошаљи коментар