Hrvatski ministar: Ne podražavam ustaštvo, to je sitnica

Barišećevo pisanje o nekadašnjem ministru obrazovanja NDH Juliju Makacu profesor filozofije Josip Talanga je u razgovoru za Novosti, koje je glasilo Srpskog nacionalnog veća u Hrvatskoj, nazvao "salonskim ustaštvom".

Zbog tog Barišićevog članka u "Prilozima za istraživanje hrvatske filozofske baštine" Talanga je podneo ostavku u uredništvu tog časopisa.

Na više mesta u tekstu, Barišić Makanca naziva mučenikom, ističu novinari Novosti. 

Barišić, na čiji račun je do sada upućeno više kritika od optužbi za plagijat do malverzacija sa novcem i putnim nalozima, u razgovoru za zagrebački Jutarnji list pokušao da odgovori na optužbe.

"Želja je da se blokira resor koji vodim, a ovo je sitnica u tom nizu. Optuživali su me da sam marksista, sada me optužuju za salonsko neoustaštvo, a ja nisam ni jedno, ni drugo. Niti podržavam bilo koju totalitarnu ideologiju, rekao je Barišić, pošto se u medijima pojavila informacija da je napisao knjigu u kojoj je pokušao da rehabilituje ustaškog ideologa Julija Makanca.

Na pitanje kako je uopšte došlo do toga da se posveti istraživanju dela Makanca, Barišić odgovara da je "istraživač istorije hrvatske filozofije" i da je "sve ove godine radio sam na raznim projektima".

"Kada je reč o Makancu, spletom okolnosti sam došao u posed njegovog nikad objavljenog rukopisa za predavanja 'Uvod u filozofiju istorije'.
Dva su poglavlja bila objavljena u nekim časopisima, a celi rukopis je bio potpuno nepoznat. Dobio sam taj rukopis od Makančeve unuke i sina Branimira i jasno sam se ogradio od njegove političke delatnosti", tvrdi Barišić.

Napominje da "nije naravno" prećutao Makančevu ulogu i pripadnost totalitarnom režimu, ali "to i nije bila njegova tema".

"Prvo sam 1992. godine objavio članak u časopisu koji se zove 'Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine' u kojem sam uglavnom citirao i komentarisao nalaz rukopisa i središte je bio prikaz tog nepoznatog rukopisa kojeg je sačuvala porodica. Makanec je bio osuđen i pogubljen i sva su njegova dela bila nedostupna i smatrao sam da je važno taj rukopis objaviti kao knjigu, rekao je Barišić o knjizi koja je izašla 1993. godine.

Na opasku da je istraživao i nemačkog filozofa Karla Šmita, koji je bio blizak ideologiji Adolfa Hitlera, Barišić je rekao Šmit "zaista krajnje dvojbena figura, na tragu najgore Hitlerove ideologije".

"Ali on je kao naučnik prevođen i u Hrvatskoj i njegova dela se proučavaju i na Fakultetu političkih nauka. Kao mislilac je vrlo intrigantan, bez obzira na tu ideologiju koju krajnje osuđujemo. Tako je i s Makancem, kod kojeg takođe bez daljeg osuđujem njegovo političko delovanje, ali filozofsko stvaralaštvo treba objektivno prosuditi", naveo je Barišić i dodao da je "prvu spoznaju do koje je došao o Makancu imao čitajući dela Franje Tuđmana".