Tri godine sankcija Rusiji – kako izgleda trgovina uprkos ograničenjima
Od 24. februara 2022. godine Rusija je postala zemlja sa najviše sankcija u istoriji. Kako se rusko tržište pune tri godine bori s ograničenjima i kako su sankcije uticale na trgovinsku razmenu Srbije i Rusije, proveravala je ekipa RTS-a u Moskvi.
Na rafovima ruskih marketa ne oseća se nedostatak proizvoda, ali se traži niža cena. U 2024. inflacija je premašila 9 odsto, što brine kako ruske ekonomiste, tako i potrošače.
"Proizvodi su mnogo poskupeli, u februaru sam dobila određenu sumu i vidim u aplikaciji za banku da imam 32.000 više rashoda. Ne znam kako ću ovako nastaviti da živim", kaže za RTS jedna Moskovljanka.
Jedna od sagovornica napominje da rado kupuje i strane proizvode ukoliko je povoljna cena.
"Ne znam koji srpski proizvodi se prodaju, ali znam da im je kvalitet odličan. Bili smo tamo u gostima", objašnjava sagovornica RTS-a.
Istovremeno, i ruski BDP je sa četiri pao na 3,60 odsto. Industrija je, međutim, na drugačijem koloseku.
U Privrednoj komori Rusije podsećaju da mašinska industrija beleži rast od 20 odsto i da je to jedan od razloga zašto je ruska ekonomija, bez obzira na poteškoće, održiva.
Rusiji uvedeno više 21.000 sankcija
Sergej Katirin iz Privredne komore Ruske Federacije napominje da im je do sada uvedeno više od 21.000 sankcija i da svetska istorija tako nešto ne pamti. Katirin se nada da se ništa slično nikad više neće dogoditi nijednoj državi, ne samo Rusiji.
"Naravno da postoje sfere gde se to oseća: pristup savremenim tehnologijama, brzoj zaradi, problemi koji se tiču logistike, ali u principu želim da istaknem da je sve moguće kupiti, sve je moguće nabaviti, pitanje je samo cene i vremena koje nam je za to potrebno. Postoje razne varijante, obilazni putevi, duži ili kraći vremenski periodi dostave", objašnjava Katirin.
Sankcije nisu nanele štetu samo Rusima. Na poslednjim pregovorima sa Amerikancima, ruskoj delegaciji rečeno je da su SAD izgubile više od 300 milijardi dolara za vreme sankcija.
"Veliko je pitanje ko je tu pobedio, a ko izgubio, ali to što su nas podstakli da radimo na nauci, novim tehnologijama, materijalima, da ponovo gradimo institut podrške unutrašnjem biznisu, da ponovo gradimo logističke veze – to je činjenica. U tom slučaju možemo se pozvati na jednu poslovicu koju imamo u Rusiji: 'Ne bi bilo sreće da nesreća nije pomogla'", navodi Katirin.
Izvoz iz Srbije u Rusiju opao za petinu
Srpski privrednici su i te kako osetili ograničenja, pa je tokom prošle godine izvoz u Rusiju opao za petinu. Trogodišnji sukob na istoku Evrope promenio je paletu srpskih proizvoda.
Dejan Delić iz Privredne komore Srbije navodi da su sankcije direktno uticale na trgovinsku razmenu Srbije i Rusije u iznosu od oko 120 miliona dolara godišnje. To znači da je u poslednje dve godine Srbija otprilike za 240–250 miliona dolara manje izvezla u Rusiju u odnosu na period pre donošenja sankcija.
"Postojao je veliki broj zahteva kompanija, pa nam je diverzifikovana trgovinska razmena. Najviše izvozimo belu tehniku, podne obloge, medicinska sredstva i preparate, radnu i zaštitnu obuću za specijalne namene i prehrambene proizvode – srpske mlade sireve, smrznuto voće, konditorske proizvode, dečju hranu", precizira Delić.
Za neke proizvode, evropske sankcije su u potpunosti podigle rampu, bez obzira na to iz koje zemlje stižu.
Iz tog razloga do ruskog tržišta više ne mogu, na primer, srpske automobilske gume, boje i lakovi, ambalažni karton, pumpe.
Коментари