Читај ми!

Zašto se pred svake izbore pokreće pitanje istinitosti biračkog spiska i koje sve dileme postoje

Kada je Cesid 2007. godine uradio istraživanje slično reviziji biračkog spiska, utvrdio je da 29 odsto ljudi ne živi na adresi na kojoj se vode u biračkom spisku. Devet odsto radi u inostranstvu, 11 odsto živi u istoj opštini ili u blizini adrese na kojoj su prijavljeni, a za nekoliko procenata upisanih nisu mogli da utvrde gde žive. To nužno ne mora da znači da je u pitanju manipulacija, kažu u Cesidu. Sada bi biračke spiskove trebalo da proveri komisija ili radna grupa koje formira Vlada Srbije, moguće po metodologiji utvrđenoj 2019. godine.

Posle sednice Radne grupe za unapređenje izbornih uslova, iz Vlade Srbije je saopšteno da je počela da radi i Radna grupa za analizu podataka u Jedinstvenom biračkom spisku i da je 8. marta upućen poziv ODIHR-u za delegiranje tehničke pomoći za birački spisak.

Kada je Cesid 2007. godine uradio istraživanje slično reviziji biračkog spiska, utvrdio je da 29 odsto ljudi ne živi na adresi na kojoj se vode u biračkom spisku – devet odsto radi u inostranstvu, 11 odsto živi u istoj opštini ili u blizini adrese na kojoj su prijavljeni, a za nekoliko procenata upisanih nisu mogli da utvrde gde žive.

To nužno ne mora da znači da je u pitanju manipulacija, kažu u Cesidu. Sada bi biračke spiskove trebalo da proveri komisija ili radna grupa koje formira Vlada Srbije, moguće po metodologiji utvrđenoj 2019. godine.

"Da se rade dva velika uzorka preko kojih bi naravno išla terenska kontrola ili bi modifikovali metodologiju, pa bi odlučili da recimo kontrolišu neka od mesta na koje je upozoravala opozicija ili da kontrolišu npr. lica za koja se spekuliše da možda nisu među živima itd. Tu mogu da se nađu različiti modaliteti, ali ako se govori o tome da se ispune svi oni najbolji mogući međunarodni standardi vremena do 2. juna nema kako bi se uradile sve te neophodne aktivnosti", navodi izvršni direktor Cesida Bojan Klačar.

Na biračkim mestima do 1.800 glasača

Drugi, jednostavniji posao su biračka mesta na kojima, po preporuci Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), ne bi trebalo da bude više od 1.800 birača, da bi se obezbedila tajnost glasanja.

"Problem sa velikim brojem ljudi na biračkim mestima nije toliko pitanje adekvatnosti ili neadekvatnosti prostora, koliko je pitanje činjenice da se na tim biračkim mestima nalazi veoma veliki broj članova biračkog odbora zato što postoji veliki broj kandidatskih lista koje se tu nalaze i pitanje je koliko će se čak i sa ovim preporukama, koliko će se zapravo smanjiti ta mogućnost da se otkrije odnosno da se ugrozi tajnost glasanje imajući u vidu zapravo da je suštinski problem ne veličina prostora nego broj ljudi koji se nalazi preko članova proširenog sastava biračkog biračkog odbora", kaže Klačar.

Posao nimalo lak, kada se imaju u vidu kratak rok i poverljivost podataka o biračima. Predlog prethodne grupe bio je da terensku kontrolu obave osobe inače zadužene za biračke spiskove na lokalnom nivou. U Cesidu dodaju da treba naći rešenje koje će uključiti predstavnike opozicije, drugih zainteresovanih i nevladinih organizacija, da bi i oni imali uvid u to kako se sprovodi kontrola biračkih spiskova.

Lukić: Obukama do unapređenje profesionalnih kapaciteta biračkih odbora

Gradska izborna komisija uputila je dopis svim odborničkim grupama Skupštine grada Beograda koje će predlagati članove stalnog sastava biračkih odbora, sa pozivom da Republičkoj izbornoj komisiji predlože lica za učešće na obukama za rad u biračkim odborima, radi što bolje pripreme za sprovođenje predstojećih izbora.

Cilj obuke je unapređenje profesionalnih kapaciteta biračkih odbora, što je u skladu sa prioritetnom preporukom 2. Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) iz Konačnog izveštaja o posmatranju izbora održanih 17. decembra 2023. 

Zoran Lukić iz Gradske izborne komisije navodi za RTS da su obuke i do sada sprovođene.

"Sada je jedna od preporuka ODIHR-a da se sprovedu sveobuhvatne obuke svih potencijalnih članova biračkih odbora, dakle, svih onih koji učestvuju kao članovi biračkih odbora u stalnom i proširenom sastavu. Tokom obuke će saznati koji su im zadaci, koji je način rada, kako treba da se organizuju, kako treba da rade, da se upoznaju sa zakonom, da se upoznaju sa uputstvima sa odlukama kako Gradske tako i Republičke izborne komisije. Republička izborna komisija je preuzela dakle tu ulogu. Mi smo uputili samo dopis odborničkih grupa njihovim šefovima da se uključe u tu proceduru prijavljivanja", navodi Lukić.

Prvi put se obuke sprovode pre raspisivanja i održavanje izbora

Prema njegovim rečima, ovo je prvi put da se obuke sprovode pre raspisivanja i održavanje izbora.

"Kako bi i oni koji su zainteresovani, a koji formalno još nisu članovi biračkih odbora jer još nije došlo do predlaganja članova, mogli da prođu te obuke i da odluče da će biti ili neće biti u sastavu biračkih odbora", objašnjava gost Beogradske hronike.

Novina na beogradskim izborima će biti ta da maksimalan broj glasača na jednom biračkom mestu može da bude 1.800, što će uticati na smanjenje mogućih gužvi na biračkom mestu i što je usmereno ka ispunjenju još jedne od preporuka iz izveštaja ODIHR-a.

"Po našem zakonu maksimalni broj birača upisanih na jednom biračkom mestu je 2.500. Međutim, pokazalo se da biračka mesta sa preko 1.800, pogotovo sa preko 2.000 upisanih birača kod velike izlaznosti može da stvori određenu gužvu, da stvori pravljenje redova i da pravi probleme ne samo biračima koji moraju da potroše dosta više vremena da bi ostvarili svoje biračko pravo nego i samim biračkim odborima koji su onda preopterećeni tim brojem birača i onda može da im se dese određene greške. Sada je preporuka Ministarstva za lokalnu upravu i državnu upravu da se biračka mesta određuju sa maksimalnih 1.800 birača po biračkom mestu. Mi smo kao Gradska izborna komisija to pozdravili smatrajući da će to olakšati rad pre svega članovima biračkih odbora", kaže Lukić.

Od 75 do 80 novih biračkih mesta

To znači da će biti novih mesta na kojima će se glasati jer je moguće da će se promeniti adresa biračkog mesta.

"Prema analizi koju smo uradili sada je bilo 1.180 biračkih mesta na teritoriji grada Beograda. Ukoliko se primene ove preporuke, taj broj će porasti za nekih 75 do 80 biračkih mesta, tako da neće biti velika razlika, neće biti puno novih biračkih mesta, dakle u odnosu na 1.180 novih 80 biračkih mesta nije veliki procenat", navodi Lukić.

Ukazuje da će Gradska izborna komisija imati obavezu da poziva birače da provere preko sajta ili odlaskom u gradske opštine da li je došlo do promene u mestu gde će glasati ili nije.

"Takođe, mi ćemo poslati pozive koje će distribuirati pošta i gde će videti gde im je biračko mesto i tačnu adresu svog biračkog mesta", kaže Lukić.

Na pitanje koje će boje biti glasački listić, odgovorio je – plave.

уторак, 26. август 2025.
15° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом