Dr Banko: Da bi koronavirus postao blag potrebno je vreme

Profesorka Ana Banko, virusolog sa Medicinskog fakulteta u Beogradu kaže da je analizama proračunato da poreklo aktuelnog koronavirusa datira sedam do 50 godina pre nego što se desila pandemija, dok prethodni koronavirusi, koji su blagi, datiraju u ljudskoj populaciji čak 150 do 800 godina, što znači da je potrebno vreme da bi virus postao blag.

Profesorka Ana Banko kaže da niko nije mogao da pretpostavi koliko će trajati pandemija koronavirusa i da su prethodna iskustva pokazivala da epidemije i pandemije, naročito one koje su dolazile sa azijskog kontinenta, obično traju sezonski ili godinu do dve.

"Ni u ovom trenutku ne možemo da predvidimo dalji tok pandemije, ali je činjenica da su faktori koji su uticali i utiču na tok i evoluciju pandemijskog toka virusni - on se menja i pokazuje neke svoje osobine koje možda nismo očekivali, a to je sistemsko izazivanje akutne bolesti", objašnjava doktorka Banko.

Kaže da je značajan faktor i stil života odnosno kretanje ljudi.

"Što se tiče brojeva, danas obraćamo pažnju ne samo na brojeve koji se tiču novozaraženih jer je pitanje koliko su precizni pošto se mnogi ljudi ne testiraju, već i na brojeve hospitalizovanih i smrtnih ishoda", ističe Banko.

Kaže da podaci govore da je omikron, koji je dominantniji soj, blaži u odnosu na prethodne, ali da se izuzetno brzo širi, pa porast broja novozaraženih ne prati porast broja hospitalizovanih i preminulih, bar ne kao u ranijim talasima.

Što se tiče porekla virusa, Banko kaže da ne možemo biti 100 odsto sigurni iz kog prirodnog rezervoara dolazi, ali da se sumnja na slepog miša i pangolina.

"Neka razmena genetičkog materijala je nastala i stvorio se novi virus. Analizama je proračunato da poreklo virusa datira sedam do 50 godina pre nego što se desila pandemija, dok prethodni koronavirusi, koji su blagi, datiraju u ljudskoj populaciji čak 150 do 800 godina. Dakle, da bi postao blag, potrebno je vreme", objašnjava Banko.

"Veći broj doza linearno povećava efikasnost vakcina"

Ana Banko naglašava da je činjenica da virus mutira i da se do sada nakupilo važnih tridesetak mutacija u omikronu.

"Do sada znamo da su najvažnije mutacije u spajk proteinu koji utiču na vezivanje za receptore, na način širenja i na izbegavanje imunskog odgovora", ističe Banko.

Kaže da su ispitivanja pokazala da veći broj doza linearno povećava efikasnost vakcina protiv koronavirusa.

Ističe da četvrtu dozu vakcine treba da prime svi stariji od 50 godina i mlađi od 50 godina koji imaju pridružena hronična oboljenja.

Banko kaže i da virus kod mnogih opstaje dugo nakon akutnog preležanog kovida i da produženi kovid nije u korelaciji sa težinom kliničke slike akutnog kovida.

Što se tiče majmunskih boginja, Banko kaže da brine to što je sada van afričkog kontinenta mnogo više zaraženih nego što je istorijski zabeleženo, ali da se van Afrike širi zapadnoafrički soj koji ima nižu stopu smrtnosti.

петак, 15. август 2025.
35° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом