Читај ми!

"Pejpal" stiže u Srbiju?

Ministarstvo finansija i NBS razmatraju pravne aspekte koji treba da omoguće poslovanje "Pejpal"-a u Srbiji. Dolaskom te kompanije građani bi mogli bezbedno da plaćaju preko Interneta, a preduzetnici da ponude svoje usluge i proizvode na globalnom tržištu, kaže državna sekretarka za Digitalnu agendu Jasna Matić.

Narodna banka Srbije i Ministarstvo finansija razmatraju pravne aspekte koji treba da omoguće poslovanje "Pejpal"-a u Srbiji.

Stavljanje Srbije na listu zemalja u kojima će američka kompanija ''Pejpal'' od 24. septembra ponuditi svoje usluge izazvalo je brojne reakcije u javnosti, ali svi su saglasni da je to još uvek neizvesno, jer je potrebno da se podigne carinski limit za kupovinu robe u inostranstvu, ali i da se ukloni ograničenje za otvaranje računa kod finansijskih institucija u inostranstvu.

U NBS-u ističu da je Zakonom o deviznom poslovanju i odlukom koja reguliše platni promet sa inostranstvom, propisano da se plaćanja prema inostranstvu obavljaju preko domaće banke nezavisno od toga na koji način se obavlja plaćanje i da li se plaćanje vrši direktno prodavcu robe i usluge ili preko posrednika kao što je slučaj sa "Pejpal"-om.

"S obzirom na to, građani Srbije neće morati da otvaraju račune kod banaka u inostranstvu kada budu koristili usluge ovog servisa, jer bi plaćanje u tom slučaju obavljali kao i svako drugo plaćanje preko Interneta, korišćenjem platne kartice", kažu u NBS.

Državna sekretarka za Digitalnu agendu Jasna Matić rekla je ranije da je 24. septembar, datum kada bi prema indirektnim najavama ova kompanija počela da posluje u Srbiji, relativno pouzdan.

"Nadamo se da će ta kompanija početi da pruža svoje usluge i za naše građane, ali dok se to ne desi, ne treba imati previše očekivanja", rekla je Matićeva.

Bezbedno Internet poslovanje

Dolaskom "Pejpala" građani bi mogli bezbedno da plaćaju preko interneta, što je suštinski element elektronskog poslovanja, rekla je Matićeva i dodala da bi to imalo pozitivne efekte i za preduzetnike, koji preko te kompanije mogu da ponude svoje usluge i proizvode na globalnom tržištu.

Državna sekretarka za Digitalnu agendu je, kao suštinski problem, takođe, istakla činjenicu da se građani pri onlajn kupovini suočavaju sa neodgovarajućom carinskom procedurom, odnosno niskim limitom za uvoz i izvoz robe.

"U daljem procesu harmonizacije Srbije sa Evropskom unijom, posebnu pažnju treba obratiti na pojednostavljivanje carinskih procedura za uvoz i izvoz", rekla je Matićeva.

Internet je danas prozor u svet gde se mogu dobiti sve informacije i može kupiti bilo šta, a za malu zemlju kao što je Srbija, gde je domaće tržište ograničeno i gde je isplativost poslovanja moguća samo za proizvode koji imaju veliku publiku, nabavka preko interneta predstavlja spas i rešenje problema za nekoga ko ima specifične potrebe, istakla je Matićeva.

Matićeva je rekla da će Uprava za digitalnu agendu do kraja ovog meseca objaviti dva priručnika, ''e-kupi'' koji je namenjen građanima za bezbednu kupovinu i plaćanje, i ''e-prodaj'' namenjen preduzetnicima u kome će biti saveti šta sve treba da urade kako bi svoju robu i usluge mogli da prodaju preko Interneta.

Број коментара 9

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 29. септембар 2024.
14° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи