Prokuvale cene kafe u Srbiji, što zbog klimatskih promena, što zbog carina i monopola

Prema statističkim podacima, svaki stanovnik Srbije godišnje popije četiri i po kilograma kafe. Danas mlevena kafa boljeg kvaliteta, od 200 grama, košta između 400 i 455 dinara. I to ako nije na popustu. Broker i berzanski analitičar Branislav Jorgić kaže da su u narednom periodu moguća manja poskupljenja, ali da će se nova veća poskupljenja ili pojeftinjenja znati tek dogodine, kada se bude znalo kakav je rod kafe iz 2025. godine. Ali kad je već pijemo, a ona sve skuplja, koja kafa stiže na srpsko tržište?

Mlevena kafa boljeg kvaliteta, od 200 grama, pre pet godina je koštala 300 dinara. Na popustima i 250 dinara.

Drugim rečima, prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, od 2022. do danas, sto grama kafe poskupelo je u proseku za 36 dinara.

Prema rečima berzanskog analitičara i brokera Branislava Jorgića cena kafe raste proteklih 10 godina.

Objašnjava da je rast cena kafe poslednjih godina uslovljena povećanom potrošnjom, ali i klimatskim promenama u glavnim zemljama proizvođačima. Istakao je i poskupljenje transporta.

"S jedne strane Brazila i Kolumbije, a sa druge strane Vijetnam i Indonezija kao glavni proizvođači", objasnio je Jorgić.

Osim toga, navodi da povećana potrošnja kafe, naročito u Aziji, jeste jedan od glavnih razloga zašto cena kafe na svetskim berzama kontinuirano raste.

Tramp i carine na kafu

Govoreći o mogućem uticaju carina na cenu kafe, Jorgić je naveo da bi dodatne carine mogle izazvati promene na tržištu.

Dodao je da berzanska tržišta reaguju na očekivanja i predviđanja budućih događaja.

Jedan od razloga poskupljenja kafe je i najava novoizabranog predsednika SAD Donalda Trampa da će uvesti više carine.

"Ako bi Sjedinjene Američke Države uvele dodatne carine na kafu iz Južne Amerike, logično je da bi cena kafe u Americi porasla, što bi smanjilo potrošnju. Taj višak bi mogao povoljno da utiče na cene u ostatku sveta", rekao je broker.

Kada ćemo znati nova predviđanja cena

Na pitanje o stabilnosti cena u narednom periodu, Jorgić ukazuje na složenu situaciju.

"Cena kafe će verovatno ostati na ovom nivou do nove proizvodnje 2025. godine. Tada će klimatski uslovi i procene roda odrediti dalji razvoj", istakao je Jorgić.

Proizvodi će se pojaviti u oktobru i novembru sledeće godine i tek tada će se zasigurno znati.

Monopol tržišta kafe u Srbiji

Srbija pije najviše kafe na Balkanu. Prema statističkim podacima svaki stanovnik Srbije godišnje popije 4,5 kilograma kafe.

Što se tiče lokalnog tržišta, Jorgić je ukazao da Srbija kafu uvozi, ali naveo i problem monopola koji postoji.

"U Srbiji se javljaju monopoli u preradi i distribuciji kafe. Vlada Srbije je pokrenula istragu o dogovaranju cena u trgovačkim lancima, ali konkurencija na našem tržištu je i dalje veoma mala", rekao je Jorgić.

Takođe je napomenuo da u Srbiji jedan proizvođač trenutno drži oko 70 odsto tržišta kafe u Srbiji, što, kaže, predstavlja jasan monopol.

Što se tiče kvaliteta kafe, Jorgić je objasnio da Srbija uvozi kafu uglavnom iz Brazila i Vijetnama.

"Iz Brazila stiže arabika, koja je kvalitetnija, dok Vijetnam izvozi robustu, koja je jeftinija i nižeg kvaliteta. Povremeno se uvozi i kafa iz afričkih zemalja kao što su Uganda i Gana", objasnio je Jorgić.

Ulaganje u plantaže

Jorgić je predložio inovativan pristup za srpske privrednike.

"Pre nekoliko decenija smo razmatrali mogućnost zakupa plantaža kafe u Gvineji kao vid kompenzacije za naplatu potraživanja. S obzirom na rastuću cenu kafe u svetu, možda bi naši preduzetnici mogli da razmotre ulaganja u proizvodnju kafe u inostranstvu. To bi moglo biti dobro strateško ulaganje", zaključio je borker.