Besplatna analiza zemljišta umesto bacanja đubriva "otprilike" – manji troškovi i veći prinos

Dok svodi račune o prošlogodišnjoj proizvodnji, poljoprivrednik Stanislav Seležan iz Zrenjanina, kaže da je pre nekoliko godina radio analizu zemljišta koje obrađuje i da su preporuke vezano za đubrenje parcela urodile plodom.

"Na jednoj parceli je trebalo da povećam količinu fosfora, jer ga je bilo manje nego što je potrebno, a na drugoj parceli sam bio u okvirima koji su propisani, pa je trebalo da dodam samo onoliko koliko je biljkama potrebno tj. koliko ga one trože iz zemljišta", priča Svetislav Seležan, poljoprivrednik iz Zrenjanina.

I proizvođači i stručnjaci se slažu da mnogi poljoprivrednici veštačko đubrivo bacaju otprilike, što nije dobro i što može negativno da utiče i na zemljišta i na prinose. Da bi i oni koji hranu proizvode i država znali kakvog su kvaliteta oranice, resorno ministarstvo je u martu pokrenulo jednogodišnji projekat besplatne analize zemljišta.

"Nažalost, ranije smo skoro svi imali stoku i stajsko đubrivo je mnogo značilo zemljištu, poboljšavalo je humus. Poslednjih decenija retko ko to ima i može da priušti, tako da su ove analize sve značajnije. Treba ih raditi i treba poštovati preporuke struke. Može i da se uštedi i da se poboljša kvalitet zemljišta", dodaje naš sagovornik.

Analiza zemljišta osnov za preporuku o pravilnom đubrenju

Analize zemljišta se rade u laboratorijama Poljoprivrednih stručnih službi, a određuju se količina azota, kalijuma, fosfora, vlažnost i pH vrednost zemljišta. U Zrenjaninu je planirano da se kroz projekat ministarstva obradi oko 40.000 uzoraka.

"Projekat je koncipiran tako da svako gazdinstvo za biljnu proizvodnju može da uradi besplatno analizu za četiri parcele. Proizvođači navode koje kulture planiraju tu da gaje naredne četiri godine i na osnovu rezultata analiza od stručnjaka dobijaju preporuke za đubrenje sa tačnom formulacijom đubriva koje mogu da koristi na svojim parcelama", objašnjava Dragan Marković iz Poljoprivredne stručne službe Zrenjanin.

"Ako se rade analize za voćne vrste onda proizvođači donose dva uzorka na dve dubine. Osim određivanja makroelemenata u zemlji utvrđuje se i pH vrednost. To nam govori o kiselosti zemljišta tj. da li je zemljište pogodno ili ne za kulture koje proizvođači žele da gaje", dodaje Marković.

Osim o količini đubriva koje je potrebno zemljištu, proizvođači dobijaju i preporuke kada je najbolje da se ono baci.

"Fosfor i kalijum se dodaju pred oranje kada se unose na dubini od 30 centimetara, jer treba ravnomerno da se rasporede u celom oraničnom sloju. To se ne radi pred prolećnu pripremu zemljišta", kaže Marković.

U resornom ministarstvu objašnjavaju da se preporuke daju vlasnicima i korisnicima poljoprivrednog zemljišta sa ciljem da se zaštite i očuvaju fizička, hemijska i biološka svojstva zemljišta od prve do pete katastarske klase, a kako bi se na tim površinama postigli optimalni prinosi uz očuvanje životne sredine.

"Analiza poljoprivrednog zemljišta je jedna od osnovnih mera za postizanje visokih i stabilnih prinosa dobrog kvaliteta i predstavlja indikator uticaja na životnu sredinu, agroekosistem i biosferu uopšte. Eksploatacijom zemljišta često dolazi do poremećaja ravnoteže njegovih pojedinih sastojaka, što neminovno dovodi do njegovog oštećenja”, navode u Ministarstvu poljoprivrede.

"Zemljišta dobrog kvaliteta karakteriše visok sadržaj pristupačnih hraniva, dobra aeracija, infiltracija i retencija vode, stabilna struktura i visoka biološka aktivnost. U tom cilju se predlaže redovna kontrola plodnosti i sadržaja opasnih i štetnih materija tj. monitoring kvaliteta zemljišta”, dodaju nadležni.

Kad analize nisu besplatne pada interesovanje proizvođača za njih

Osim projekata koji je pokrenula država, pojedine lokalne samouprave godinama finansiraju analizu poljoprivrednog zemljišta, a kako bi što više proizvođača znalo kakvog su kvaliteta njihove oranice i dobilo adekvatne savete.

"U Zrenjaninu je interesovanje poljoprivrednika za besplatne analize zemljišta dobro, jer grad finansira analize, pa proizvođači donose uzorke. Nažalost, u sredinama u kojima lokalne samouprave ne finansiraju ovakve akcije, ljudi su prestali da rade analize, jer moraju da ih plate. Znate, ljudi kad moraju da nešto plate, onda se toga odriču kako bi uštedeli i tada ne rade pravilno", kaže Marković.

U 2024. godini u budžetu grada Zrenjanina je za analize poljoprivrednog zemljišta izdvojeno četiri miliona dinara, a zaposleni u Odseku za poljoprivredu i u Poljoprivrednoj stručnoj službi kontinuirano edukuju proizvođače o značaju ove mere.

"Edukacije se sprovode tokom kasnog jesenjeg i zimskog perioda. Kontrolom plodnosti poljoprivredni proizvođači mogu da ostvare ekonomsku uštedu, jer dobijaju preporuku na osnovu koje mogu da nabave mineralno đubrivo, a ne da đubrenje vrše 'napamet'. Istovremeno, grad nakon izvršenih analiza dobija izveštaj o stanju zemljišta na teritoriji koju pokriva”, objašnjavaju nadležni u Zrenjaninu.

"Proizvođači koji obrađuju državno poljoprivredno zemljište su u obavezi da rade kontrolu plodnosti prilikom "ulaska" na parcelu, ali i prilikom napuštanja te parcele”, dodaju nadležni.

Aktuelni Zakon o poljoprivredom zemljištu vlasnike tj. korisnike obradivog zemljišta obavezuje da kontrolišu plodnost zemljišta i evidentiraju količine unetog mineralnog đubriva i pesticida. Kontrole se rade po potrebi, a najmanje svake treće godine. Na vremenske prilike i tipove zemljišta ne može se u velikoj meri uticati. Besplatna analiza zemljišta je svakako prilika da se dobiju adekvatne preporuke i na taj način možda sačuva novac koji bi se bespotrebno dao za đubrivo.