Читај ми!

Tražnja za kritičnim mineralima u svetu raste – kako da Srbija iskoristi svoju šansu

Kritične mineralne sirovine imaju ključnu ulogu u tehnološkom razvoju i obezbeđivanju dovoljno energije. Pritom, kaže resorna ministarka Dubravka Đedović Handanović, postavljen je nimalo lak cilj: da se do 2050. eliminiše proizvodnja energije iz fosilnih goriva.

Srbiji treba struja za privredu, transport, ekonomiju uopšte, ali po ekološki prihvatljivim standardima. Na tom putu u boljoj smo poziciji od mnogih, kaže ministarka energetike zato što imamo strateške sirovine poput bakra, bora, litijuma, boksita, fosfata, grafita, kobalta, magnezijuma.

"Rezerve litijuma u Srbiji su jedne od najvećih u Evropi. Tačnije 158 miliona tona potvrđenih rezervi, koje mogu proizvesti 58.000 tona litijum-karbonata godišnje, dovoljno za proizvodnju milion električnih vozila godišnje, čime bi se zadovoljilo oko 17 odsto evropske potražnje. Srbija zahvaljujući svojim prirodnim mineralnim resursima ima šansu da postane značajan igrač u globalnoj industriji koju ne bi smela da propusti", ističe ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović.

Tražnja za kritičnim mineralima će rasti, a električna vozila su glavni potrošači.

"Potražnja za mineralima za čiste tehnologije mogla bi da se udvostruči do 2030. ili učetvorostruči do 2040. godine. Broj električnih vozila bi sa 30 miliona, koliko ih ima danas, mogao da poraste na 240 miliona do 2030. godine. To je rast od 30 odsto godišnje, što su neverovatni brojevi, jer ta vozila mogu apsorbovati veliki deo dostupnih kritičnih materijala", navodi šef Odeljenja za kritične minerale UK Oliver Ričards.

Potrebe za mineralima u svetu su ravnomernije raspoređene, od rezervi kritičnih sirovina. Primera radi, Čile drži oko 55 odsto svetskih rezervi litijuma, a pitanje je koliko koristi od eksploatacije ima njihova ekonomija.

"Kada je reč o korisnosti rudnika mora se pre eksploatacije sve to usaglasiti sa lokalnom zajednicom, državom gde se rudari uz primenu svih zakona i standarda zaštite životne sredine. Naravno, očekuje se odgovorno ponašanje rudarske kompanije koja mora da primeni najsavremeniju tehnologiju rudarenja", kaže profesor na Univerzitetu Oksford Kris Balentajn.

Trenutno se radi na različitim tehnologijama rudarenja litijuma – najviše na eksploataciji iz podzemnih voda i vulkanskih stena.

уторак, 22. април 2025.
25° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом