Sve je više sezonaca koji na njive i u voćnjake idu sa prijavom o radu

Slavica Milanović godinama, kaže, radi sezonske poslove. Da li je i koliko dugo pre stupanja na snagu Zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju sezonskih radnika bila prijavljena – ne zna. 

"U svom radnom veku bila sam angažovana na različitim poslovima u poljoprivredi. Od 2020. uglavnom radim u hladnjači, na sortiranju i pakovanju jabuka. Prijava daje osećaj sigurnosti i pripadnosti. Znaš da će poslodavac poštovati sve obaveze koje ima prema tebi, da će isplata biti redovna, a može se dogovoriti rad na nekoliko meseci", kaže Slavica Milanović.

"Konačno mogu da računam i na radni staž koji će mi omogućiti da jednog dana steknem uslov za penziju", dodaje naša sagovornica.

Za razliku od Slavice, mnogi sezonski radnici uopšte ne znaju šta im prijava obezbeđuje.

"Sezonske poslove radim desetak godina, a prijavljuju me od prošle godine. Šta prijava znači, stvarno ne znam. Koje su prednosti prijave još nisam primetio. Ali, svakako nema ni negativnih posledica. U firmi su nam rekli da moraju da počnu da nas prijavljuju i mi smo pristali", kaže Sava Cvejin, sezonski radnik.

"Znam šta znači prijava kada je neko zaposlen u firmi, a ovo je na dan. Koliko radimo, toliko dana nas prijavljuju. Prijave nas u sedam ujutru kada dođemo i odjave u tri. I to je to. Hvala Bogu, povreda do sada nije bilo, tako da ne znamo ni šta osiguranje pokriva. I bilo bi dobro da tako i ostane", dodaje Cvejin.

Koristi za poslodavce od prijave sezonskih radnika

Poslodavci kažu da je procedura prijave sezonskih radnika u poljoprivredi jednostavna i brza.

"Obično imamo između 10 i 12 sezonskih radnika dnevno. Prijava nije komplikovana. Sve se završava elektronski. Radnici donose lične karte, napravi se spisak, oni se potpisuju da su preuzeli novac. Ukoliko dođe do promene vremenskih uslova može da se otkaže prijava. Radnike možemo da prijavimo za svaki dan pojedinačno, a možemo i za nekoliko dana unapred, ali se mi, retko, opredeljujemo za ovu drugu opciju", objašnjava Vesna Nikolin, rukovodilac proizvodnje u Carskoj bašti.

"Svi radnici koji dolaze da rade kod nas su prijavljeni. Njihov broj varira tokom godine u zavisnosti od operacije na kojoj su angažovani. Udarni poslovi su nam rezidba voćnjaka, proreda, berba, sortiranje. Najviše radnika je u sezoni berbe, septembar i oktobar, kada ih dnevno bude i preko trista", kaže Snežana Timotijević iz Al Dahre.

Od kada su u obavezi da ih prijavljuju, poslodavci mogu da angažuju na sezonskim poslovima i one kategorije ljudi koje ranije nisu mogli. 

"Benefiti za poslodavca su veliki. Možda je najveći to što je širokom spektru radnika omogućeno da rade na ovaj način. Ranije smo mogli da angažujemo radnike preko studentskih zadruga sa ograničenjem do određenih godina starosti. Radnici koji su imali socijalna primanja izbegavali su da rade, jer su prijavom na rad gubili taj status", ističe naša sagovornica.

"Obaveze za poreze i doprinose za ovu kategoriju radnika su dosta povoljnije za poslodavca od ostalih vidova radnog angažovanja. Sam način angažovanja i prijavljivanja, bez suvišne papirologije, omogućava brzu i efikasnu evidenciju i prijavu koju obavljaju zaposleni u administraciji. To je velika olakšica imajući u vidu stepen fluktuacije ove kategorije radnika. Poreska prijava se vrši automatski i na kraju meseca na portal stiže iznos obaveze od Poreske uprave", dodaje Timotijević.

Sve je više sezonskih radnika sa prijavom

Od uvođenja elektronskog sistema i početka primene zakona u januaru 2019. broj legalno angažovanih sezonskih radnika povećan je više od 20 puta, tvrde u GIZ-u, uz čiju podršku je ova reforma sprovedena.

"U 2018. broj prijavljenih radnika u poljoprivredi je bio oko 3.000, a zaključno sa aprilom 2023. čak 75.336. Sistem je do sada koristilo 688 poslodavaca u Srbiji", kaže Zoran Jakovljev iz GIZ-a.

"Važno je istaći da je ovim sistemom omogućeno da poslodavci budu kako pravna, tako i fizička lica tj. individualni poljoprivredni proizvođači i poljoprivredna gazdinstva. Od ukupnog broja poslodavaca, radnike su prijavila 454 pravna i 232 fizička lica. Oni su na ovaj način uplatili 3,4 milijarde dinara poreza na dohodak, kao i 946 miliona dinara na ime doprinosa za socijalno osiguranje", navodi naš sagovornik.

Iako je ovo četvrta godina sprovođenja zakona, čini se da značajan broj sezonaca nije dovoljno informisan o prednostima koje im prijava donosi.

"Sezonski radnici prijavom dobijaju, pre svega, sigurnost u radu na poljoprivrednim poslovima, koji su često veoma fizički zahtevni i nose rizik od povrede. U slučaju povrede na radu ili nastupanja profesionalne bolesti, oni imaju pokrivene troškove pružanja zdravstvenih usluga. Čak polovina radnika su lica starosti između 46 i 60 godina. Analize su pokazale da je najveći broj sezonskih radnika pripada kategoriji dugoročno nezaposlenih lica, na evidenciji NSZ-a. Ukoliko su primaoci novčane naknade za nezaposlenost, oni prijavom ne gube ovo pravo, i ne brišu se sa evidencije", objašnjava Jakovljev.

"Takođe, ukoliko su primaoci novčane socijalne pomoći, prijavom ne gube ni ovo pravo. Najveća bojazan radnika je gubitak prava na porodičnu penziju, ili prava na dečji dodatak. Zakonom su definisani slučajevi kada se ova prava gube, što zavisi od visine prihoda koje ostvare", precizira naš sagovornik.

Prijava sezonskih radnika je moguća isključivo elektronski

Iz Poreske uprave naglašavaju da korist od prijave sezonaca u poljoprivredi imaju svi. I država i poslodavci i sami radnici.

"Prednosti uvođenja ovakvog sistema prijavljivanja sezonskih radnika, za Republiku Srbiju znači povećanje broja poslodavaca i sezonskih radnika koji su u legalnim tokovima poslovanja, lakši uvid u procese od strane nadležnih inspekcijskih organa, vidno smanjen obim sive ekonomije i konačno, kao proizvod svega navedenog – povećan priliv sredstava u budžet", kažu u Poreskoj upravi.

"S druge strane, poslodavci su u mogućnosti da angažuju sezonske radnike na brz, efikasan i jednostavan način, dok sami prijavljeni radnici garantovano mogu ostvariti svoja prava iz oblasti penzijsko-invalidske i zdravstvene zaštite, za slučajeve povrede na radu i profesionalnih bolesti. Potrebno je i napomenuti da se naknada za rad obračunava po radnom času, najmanje u iznosu minimalne cene rada utvrđene u skladu sa zakonom, koja važi na dan isplate", dodaju u ovoj instituciji.

Prijava sezonskih radnika moguća je jedino elektronski na portalu sezonskiradnici.gov.rs ili preko mobilne aplikacije. Za to je neophodno uneti nekoliko podataka: JMBG, odnosno EBS sezonskog radnika, vrstu posla koju obavlja i period angažovanja.

"U periodu pre donošenja zakona, sezonski radnici su najčešće bili angažovani preko ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Procedura prijave i odjave je bila vrlo složena. Postojalo je znatno veće izdvajanje za poslodavca po osnovu mesečnih iznosa poreza i doprinosa. Procena je da je pre 2019. godine većina sezonskih radnika u poljoprivredi bila angažovana van legalnih tokova poslovanja", kažu u Poreskoj upravi.

"Podnošenje prijave isključivo u elektronskom obliku znači da je isključena upotreba papirne forme prijava. Takođe, omogućeno je da se jednom prijavom vrši istovremeno prijava i odjava angažovanih radnika na osiguranje. Nadležni organi – Poreska uprava, Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, Republički fond za zdravstveno osiguranje i Nacionalna služba za zapošljavanje svakodnevno razmenjuju relevantne podatke elektronskim putem", dodaju u ovoj instituciji.

Zakon omogućava da sezonski radnik može da bude i strani državljanin, budući da za ovu vrstu posla nije potrebno pribavljanje odobrenja za rad koje propisuje Zakon o uslovima za rad stranaca.

Imajući u vidu sve prednosti koje je doneo Zakon o pojednostavljenom radnom angažovanju sezonskih radnika u poljoprivredi nadležni razmatraju mogućnost da i određeni poslovi iz drugih delatnosti budu obuhvaćeni na sličan način. Tu se, pre svega, misli na fizičke pomoćne poslove u sektoru građevinarstva, određene poslove u ugostiteljstvu, administrativne i pomoćne uslužne poslove u turizmu, kao i poslove pomoći u kući za potrebe fizičkih lica, npr. čuvanje dece, čuvanje starijih lica i čišćenje.

Na taj način bi, kažu, u budućnosti još veći broj ljudi bio uveden u legalne tokove čime bi im se osigurala brojna prava koja su im sada uskraćena jer rade "na crno".