Читај ми!

Šefica MMF-a u Srbiji: Skuplji energenti rizik za budžet, inflaciji kumuje rast cena sirovina i hrane

Misija Međunarodnog monetarnog fonda u Beogradu počela je drugu reviziju aranžmana iz predostrožnosti sa Srbijom. Izdaci za javne investicije planirani budžetom doprinose rastu i utiču na privredni rast na srednji rok, rekla je za RTS šefica Kancelarije MMF-a u Beogradu Julija Ustjugova.

U razgovoru za RTS Julija Ustjugova kaže da su zbog situacije u Ukrajini makroekonomski izgledi zabrinjavajući.

"Prema onome što sada možemo da vidimo rat i sankcije, koje su uvedene, uticale su na globalnu ekonomiju, ali i na Srbiju. Kratkoročno, važno je da pažljivo pratimo situaciju i da prilagođavamo makroekonomsku politiku, kako bismo prebrodili efekat prelivanja koji se odnosi na prekide u lancima snabdevanja i na globalnom finansijskom tržištu, ali i povećane inflacije zbog rasta cena sirovina", kaže Ustjugova.

Šef kancelarije Svetske banke u Srbiji Nikola Pontar rekao je da je jedan od izazova za Srbiju oslanjanje na uvoz energenata iz Rusije.

"Srbija uvozi više od 80 odsto gasa i skoro sav taj gas dolazi iz Rusije. Cene gasa idu u nebo i dostižu svoje istorijske maksimume. Srbija je od rasta cena delimično zaštićena dugoročnim ugovorom sa Rusijom, koji je zaključen po mnogo povoljnijoj ceni. Ali taj ugovor ističe za nekoliko meseci i nove cene i novi ugovor su još jedan od razloga za zabrinutost", smatra šefica Kancelarije MMF-a u Beogradu.

Pavle Petrović iz Fiskalnog saveta procenio je da je Srbija preko EPS-a i Srbijagasa za uvoz energenata već potrošila milijardu evra.

"Mi počinjemo drugu reviziju aranžmana iz predostrožnosti sa Srbijom. Ovo je okvir za saradnju MMF-a i srpskih vlasti. Pažljivo ćemo proći kroz sve brojke, uključujući i tu procenu koju je objavio Fiskalni savet", naglasila je Ustjugova.

Visoke cena gasa jesu rizik za budžet, smatra Ustjugova, ali kako kaže, rizik predstavlja i situacija u proizvodnji struje.

Srbija je prema njenom mišljenju, zahvaljujući fiskalnoj konsolidaciji, imala fiskalni prostor da pomogne privredi i građanima, ali bi te mere trebalo da budu dobro ciljane.

"Kad je pandemija počela pre dve godine brza reakcija je bila veoma važna. Bilo je važno reagovati merama koje su raspoložive. I srpske vlasti su to uradile. Reakcija je bila brza, a mere su bile sveobuhvatne. I mi smo više puta pohvalili tu reakciju na pandemiju. Sada, kada smo 2021. videli snažan ekonomski oporavak, rekli smo da je vreme da se razmišlja o fiskalnoj konsolidaciji za 2022. Što znači smanjiti fiskalni deficit i ograničiti bilo kakav vanredni trošak, već se usmeriti da te mere budu dobro ciljane", objašnjava šefica Kancelarije MMF-a u Beogradu.

O tome je MMF već razgovarao sa predstavnicima srpskih vlasti u oktobru u okviru budžetskih konsultacija.

"Imamo fiskalnu konsolidaciju, jer se očekuje da se manjak u budžetu ove godine smanji na tri odsto BDP-a. A ono što mi posebno cenimo, što su ovim budžetom planirani veći izdaci za javne investicije. One će dostići sedam odsto 2022. To je vrlo važno, jer ti rashodi doprinose rastu i utiču na privredni rast na srednji rok", kaže Ustjugova.

Taj paket iznosio je osam milijardi evra. Fiskalni savet kaže da je bio skup i da je mogao da košta dve milijarde manje da nije bilo jednokratnih rashoda – pomoć mladima i penzionerima.

"Taj argument Fiskalnog saveta je dobar, ali sa druge strane u neizvesnim okolnostima kada je vlada morala da reaguje brzo, ali i sveobuhvatno. I mislim da je upravo to i učinjeno", mišljenja je predstavnica MMF-a.

Neke od tih mera biće predmet razgovora sa srpskim vlastima u okviru druge revizije aranžmana sa MMF-om.

"Razgovaraćemo o tome da li sada treba napraviti izbor i primeniti mere koje stimulišu tražnju i odnose se na rešavanje nekih socijalnih problema ili, s druge strane, povećavaju inflatorne rizike. Ono što mogu da vam kažem je da je isplata jednokratne pomoći penzionerima odgovarajuća mera u ovom trenutku jer će nadoknaditi penzionerima ono što im je uzela visoka inflacija o kojoj smo razgovarali", rekla je Ustjugova.

Inflacija je, kaže, jedan od izazova i u Srbiji, i u svetu.

"Važno je da razumemo šta su sada zapravo uzroci inflacije. Uzroci inflacije su na strani ponude. Prekidi u lancima snabdevanja prošle godine izazvali su rast cena sirovina i hrane. I to je kumovalo inflaciji", rekla je za RTS šefica Kancelarije MMF-a u Beogradu Julija Ustjugova.

уторак, 22. април 2025.
18° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом