Kako konkurisati kvalitetom Zapadu, a cenom Istoku
Preduzetnici u Srbiji suočavaju se sa problemima nedovoljnog broja kvalifikovane radne snage, nedostatka alternativnih izvora finansiranja i visokih državnih nameta. To je pokazalo istraživanje kompanije "Ernst i Jang". Oblast visokih tehnologija izdvojila se kao veliki potencijal, naročito kada je reč o izvozu.
Iz velikog ekonomskog potresa 2008. izašli su bez posledica, iako rade u najtrusnijem građevinskom sektoru. Danas imaju više od 100 zaposlenih i iskustvo za narednu finansijsku krizu, koja se dugo najavljuje.
"U prethodnom periodu je bio veliki rast na tržištu građevinarstva i nekretnina, ali upravo je to izazov – biti pametan u toj fazi i graditi stabilno poslovanje koje u slučaju pada tržišta može biti održivo", navodi Ognjen Kisin iz Konstruktor grupe.
Održivo poslovanje nije lak zadatak. Naročito kada na zaradu zaposlenog državi ide čak 64 odsto za poreze i doprinose. To je problem broj jedan za gotovo 90 odsto srpskih preduzetnika i preduzetnicu koja, osim u Beogradu, zapošljava više od 1.000 ljudi u još 20 gradova Srbije na poslovima brze dostave pošiljaka.
"Možete misliti koliki su nam porezi na 1.100 radnika, da ne kažem ostali nameti, ali da bi se smanjili porezi i doprinosi mora se smanjiti znatno crno poslovanje", navodi Ljiljana Živković Karaklajić iz "D-ekspresa."
Za uspešno poslovanje, nedostaju dobri radnici. Baš to je najveći problem za devet od deset srpskih preduzetnika – zbog bolje plaćenih poslova u Zapadnoj Evropi i nesigurnosti radnika, sve više angažovanih na privremenim i povremenim poslovima. Više od dve trećine njih požalilo se i da poslovanje finansiraju isključivo iz sopstvenih sredstava.
"To nije tržišno poslovanje, mi u tom delu moramo da vidimo problem, da se vidi šta je prosečan srpski preduzetnik, koji su njegovi prometi, koji su njegovi zaposleni, koji su tipovi projekta i rizika poslovanja i kako im finansijske instrumente prilagoditi da se taj projekat finansira", objašnjava Ivan Rakić iz kompanije "Ernst i Jang".
Mihajlo Vesović iz Privredne komore Srbije navodi da mnoge male kompanije nisu bankabilne.
"Mnoge kompanije male nisu bankabilne, ne odgovaraju uslovima koje banke postavljaju a imaju šansu i proizvod da izađu na tržište, da dupliraju svoj izvoz, ali nemaju više kapaciteta jer su opterećene kreditima", objašnjava Vesović.
Partnere, male srpske kompanije traže preko granice. Naročito u oblasti novih tehnologija. Uzor je Irska koja je postala svetski lider, za samo jednu deceniju. Glavni izazov – konkurisati kvalitetom Zapadu, a cenom Istoku.
"Vi morate da budete bolji i nešto jeftiniji od vaše zapadne konkurencije ako želite na to tržište da izvozite i potpuno je logično da su se naša mala i srednja preduzeća orijentisala na inovativne proizvode", navodi Darko Budeč iz "BAK-a".
Za sedam godina, kroz program EY Preduzetnik godine prošlo je 180 kompanija sa više od 18.000 ljudi. Samo u 2018. prihodovali su 150 milijardi dinara.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар