Led i suša usporili planirani rast

Suša usred leta, kako kažu u Vladi, nije nikog iznenadila, ali će uzeti svoj danak kada je reč o privrednom rastu, kao i izrazito niske temperature tokom zime.

"Imali smo tešku zimu, kada energetika, rudarstvo nisu mogli da proizvode punim kapacitetom, tu je i suša, šteta je 350 miliona evra", napominje ministar privrede Goran Knežević.

Prognoza je bila da će privredni rast biti tri odsto. Poslednje procene su za pola procenta niže. Taj pad, kažu stručnjaci, mogao je donekle da se predupredi.

Dekan Beogradske bankarske akademije Hasan Hanić ocenjuje da su objašnjenja u vezi sa rezultatima ostvarenim u energetskom sektoru – kontradiktorna.

"Moglo se očekivati da će to doprineti povećanju rasta proizvodnje, upravo zbog hladnoće, ali pad, nije trebalo to da se dogodi jer se prave scenarija kada su temperature izuzetno niske i kako postupiti da se amortizuje negativno dejstvo", navodi Hanić.

A amortizacija sledi sada. Plan je da se rast ubrza ulaganjem u infrastrukturne i poljoprivredne projekte koji su bili planirani iduće godine.

Ministar Knežević ističe da RTB "Bor", fabrike iz petrohemijskog kompleksa, odlično rade. "'Fijat' nakon tronedeljnog kolektivnog odmora počinje sa radom. On je najveći srpski izvoznik. Ja sam optimista – očekujem da ćemo stići stopu rasta koju smo zacrtali na početku godine", smatra Knežević.

Stručnjaci su oprezniji i savetuju da se krene i sa drugim merama, jer i pored toga što poslednjih godina srpska privreda raste, ona i dalje zaostaje za zemljama u regionu.

"Sigurno da može bolje i da će dalji nastavak na poboljšanju poslovnog ambijenta, ubrzanje procesa reformi, oslobađanje krupnih problema koje prave javna preduzeća i razni podsticaji privredi pomoći da se poveća privredna aktivnost", kaže Hasan Hanić.

Glavni aduti realnog rasta su građevina, poljoprivreda, turizam i prerađivačka industrija. Važna je, kažu stručnjaci, preventiva, kako bismo što manje zavisili od gledanja u nebo.