Zadruge se vraćaju u sela

Srbija je na kraju 2015. godine, posle skoro dve decenije čekanja, dobila novi zakon o zadrugama, ali ovaj propis nije uneo velike promene u srpsko zadrugarstvo. Nepunih godinu i po od njegovog usvajanja promene su bile kozmetičke. Ta slika bi uskoro mogla da se promeni. Naime, iz Vlade najavljuju da će u naredne tri godine u 500 velikih sela biti formirano 500 zadruga.

Pre gotovo četiri godine Ariljac Božo Joković uvideo je značaj zadrugarstva. Sa prijateljem ima 10 hektara pod malinama, ali želi i više. Zato se udružio sa više od 100 poljoprivrednika iz zavičaja.

"Zadruge moraju biti nosioci proizvodnje kao nekada, inače nema nam budućnosti. Ovo je zadrugarstvo, ovo je jedna zadruga malinara, mi smo došli u jednu kritičnu fazu po malinarstvo ako se to nešto ne bude promenilo doćićemo u jednu nezavidnu situaciju", kaže Božo Joković, iz "Agro eko voća" u Arilju.

I samostalni poljoprivredni proizvođači u Zlatiborskom okrugu svesni su šta su sve izgubili gašenjem zadruga.

"Nema pomaka u selu bez zadruga, dok su bile stare zadruge selo je živelo sad kad su nestale te zadruge selo je zamrlo", kaže Dragan Krstonić, poljoprivrednik iz Milićevog sela.

Da njive, pašnjaci, voćnjaci ponovo ožive u naredne tri godine u 500 velikih sela u Srbiji trebalo bi da bude formirano 500 zadruga. Država najvljuje pomoć do 50.000 evra.

"Objediniće se 10, 20, 30 domaćina, daće onoliko novca kolio imaju. Pare nisu namenjene za zadruge sa postojećim dugovima za neisplaćene plate. Isključivo ih dajemo postojećim i novim za kupovinu opreme, onim koji se bave voćarstvom a treba im hladnjača, dobiće hladnjaču", kaže Milan Krkobabić, ministar bez portfelja zadužen za regionalni razvoj.

Samo udruženi, tvrde stručnjaci, zemljoradnici smanjuju troškove, povećavaju prinose i ostvaruju siguran plasman proizvoda. Ipak, postoje i neki preduslovi.

"Vi morate pre svega stvoriti ekonomsku zainteresovanost. Ukolio ovih inicijalnih 50.000 evra bude uz dodatna sredstva svih zadrugara i moglo bi se ići na formiranje zadruga", kaže Milan Prostran, agroekonomski analitičar.

Sredstva pre svega, savetuju, treba da budu usmerena ka najmanje razvijenim selima.

"Mi znamo da je jug i istok devastiran, ja bih pre svega išao na formiranje tih zadruga. On bi morao biti dugoročniji, ne bi smeo da se osloni na jedan mandat Vlade ili na jednu godinu za koju su obezbeđena sredstva, to bi morao biti proces barem pet do deset godina da bi se tih 500 zadruga jednog dana formirale", kaže Prostran.

Od zadružnih saveza Srbije i Vojvodine očekuje se pomoć kako inicijativa ne bi ostala mrtvo slovo na papiru. Početkom maja poljoprivrednici će moći da se prijavljuju, a konkurs će trajati do 1. oktobra.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
18° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом