Читај ми!

Arhivska građa od 14 kilometara, za nove dokumente u depou više nema mesta

U beogradskom Arhivu trenutno se čuva toliko dokumenata da poređani čine red dug 14 kilometara. Arhiv je toliko pun, da više ne prima novu dokumentaciju. Koje poslove, zbog toga, građani ne mogu da obave?

U depo Istorijskog arhiva Beograda smešta se arhivska građa stara 30 godina.

Tu se čuvaju dokumenta privrednih subjekata u stečaju ili likvidaciji, projekti stambenih zgrada, ali i legati značajnih ličnosti. Međutim, u ovom depou više nema mesta za novu dokumentaciju.

"Mi svakodnevno dobijamo takve zahteve, a ne možemo preuzeti tu arhivu. Tako da stečajni upravnici ili oni koji nasleđuju tu građu moraju sami da se snađu kako da je čuvaju. To je dugogodišnji problem. Na svu sreću, sada se vode određeni razgovori za Gradom Beogradom i u toku su završni postupci za izgradnju glavnog projekta dogradnje naše zgrade, gde će se smeštajni kapaciteti značajno proširiti", kaže arhivski savetnik Jelena Nikolić.

Kada bi se svi dokumenti iz ovog depoa poređali u jedan red, bio bi dugačak 14 kilometara.

Jedan od najstarijih dokumenata je iz druge polovine 16. veka – Dijalog Osmanlije i Hrišćanina o vojnopolitičkoj situaciji, na turskom jeziku.

Ovde se nalaze i fondovi sa nekoliko stotina metara građe – Skupštine Grada Beograda, Okružnog suda za Grad Beograd, Uprave Grada Beograda, Trgovinske komore.

Manjak tehničkih i kadrovskih kapaciteta

Nije popunjenost jedini problem ovog arhiva. Zbog nedovoljno tehničkih i kadrovskih kapaciteta, arhiv apeluje da pravna lica više ne šalju dokumentaciju.

"Reč je o pravnim licima koja su dobila određene obaveze u skladu sa Zakonom o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti da izgrade liste kategorija na koje saglasnost mora dati arhiv. Mi smo u sklopu tog procesa, koji traje godinama, registrovali 27.000 stvaralaca, imalaca. U skladu sa tim mi nemamo mogućnost da primimo takvu dokumentaciju te se sada čeka da se omogući da se vrši preko e-arhiva, kada bi svi stvaraoci, imaoci mogli da nam tu dokumentaciju dostavljaju elektronski", kaže Nikolićeva.

Inače, u Istorijski arhiv redovno dolaze i građani kojima je potrebna arhivska građa. Nekada da bi povezali staž zbog firme koja je otišla u stečaj, ponekad da bi se proverila mreža elektroinstalacija u zgradi ili zbog nadogradnje stambene zgrade.

I studenti, profesori, naučnici koriste njihovu čitaonicu za istraživanje i pisanje naučnih radova. Istorijski arhiv Beograda osnovao je Grad Beograd pre 80 godina.

четвртак, 21. мај 2026.
22° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом