Od Mauthauzena do Nežidera – mesta gde su Srbi stradali u oba svetska rata
U više od 43 zemlje postoji preko 650 srpskih ratnih spomenika. Na nekim mestima poput Mauthauzena u Austriji, Srbi su umirali i u Prvom i u Drugom svetskom ratu. Tačan broj žrtava nije poznat.
Osam hiljada ljudi sahranjeno je na vojnom groblju Rajfendorf u Austriji. U sastavu logora Mauthauzen iz Prvog svetskog rata kroz taj logor prošlo je oko 40.000 Srba, Italijana, Rusa i pripadnika drugih naroda.
“To su logori nastali za vreme Austrougarske i rata Prvog svetskog rara 1914-1918. gde je veliki broj naših sunarodnika, što u svojstvu vojnih zarobljenika, što u svojstvu civila koji uhapšeni odvedeni na rad u najtežim mogućim mukama i uslovima ovde u Gornjoj i Donjoj Austriji“, kaže Zoran Antić iz Ministarstva za rad.
Dvesta kilometara dalje nalazi se nekadašnji takozvani elitni logor - Nežider. Nastao u zgradama i konjušnicama stare husarske kasarne. Vremenom dograđivan. Prema svedočenjima, u logoru su bili glumci, lekari, profesori, novinari. Među njima Sima Pandurović, Milutin Milanković, Jelisaveta Načić.
Nežider je zatvoren 31. oktobra 1918.
"Moramo pre svega imati tu činjenicu da je rat pre svega vođen radi ekspolatacije prirodnih i ljudskih resursa i ovi logori su simbol toga. Dakle, nisu samo u pitanju vojni sukobi“, rekao je prof. dr Milan Koljanin.
Delagacija Vlade Srbije obišla je prvi put i zapušteno groblje u Fraunkirhenu. Do groblja teško, jer nije obeleženo. A kada se stigne do mesta nekadašnjeg logora Boldogasonj, stoji krst na stepenastom postolju. Malo dalje i spomenik na kome piše - Na ovom i okolnim poljima leže posmrtni ostaci hiljada srpskih interniraca zatočenih u Austriji za vreme Prvog svetskog rata - od zaborava ih čuva srpski narod.
"Zaista je teško naći prave reči koje bi opisale u punom obimo stradanja naših naroda u ovim predelima i ovim mestima koje smo imali prilike da obiđemo, jer smo mi kao kadeti, ali i studenti imali prilike da se upoznamo sa istorijom našeg naroda kroz pobede velike, naravno, ali i kroz poraze i stradanja koje smo doživeli i nekako je potpuno drugačiji utisak kada pogledate te samo puke brojeve na papiru“, rekao je kadet Vojne akademije Mihailo Mijatović.
Student KPU Mihajlo Tiosavljević kaže da svaki ljudski život je važan pogotovo kada znamo na koji način su svi oni skončali
"Ljudi su bili radnici, skonačali su neslavno. Ne treba nikada da ih zaboravimo, naša istorija je puna tragičnih slučajeva, a mi treba da težimo ka tome da se prosto oni nekad ne zaborave i ako bog da ne dolaze više nikada takve situacije“, kaže Tiosavljević.
Коментари