Kako opasne igračke završe u rukama dece

Skoro trećina predmeta koji se kao opasni po zdravlje nalaze na listi evropskog sistema za brzo upozoravanje su igračke.

Aleksandar Simić, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekao je da sistemski inspekcijski nadzor postoji, ali da se problemi javljaju kada ima hiperprodukcije proizvoda široke potrošnje, uključujući i dečje igračke.

"Sva roba koja dolazi iz uvoza, kao i iz domaće proizvodnje, podleže kontroli. Na graničnim prelazima postoji sanitarna inspekcija koja kontroliše sve što ulazi u Srbiju. Proverava se dokumentacija, fizički se pregleda roba i uzorkuju proizvodi", navodi Simić.

Nedostaju inspektori

Prema njegovim rečima, kontrola je dobra, ali se dešavaju propusti, pa inspektori, po prijavama građana, vrše vanrednu kontrolu. Takođe, ponekad se događa da proizvođači dobrovoljno povuku proizvode sa tržišta.

"Imamo dobar zakonodavni okvir koji je usklađen sa EU, ali bih više insistirao na njegovom sprovođenju. Sistemsko pitanje koje je vrlo važno je nedostatak inspektora. Inspekcijski posao je terenski i nije zahvalan. Izazovno je predstaviti ga mladima", smatra Simić.

Dragić za RTS kaže da je odgovornost prvenstveno na proizvođaču koji je zakonom obavezan da kontroliše i proverava svoje proizvode, dok carina vrši kontrolu dokumentacije.

"Sanitarne inspekcije i drugi organi vrše kontrolu proizvoda. Kada je reč o igračkama, nije moguće svaku igračku pojedinačno uzorkovati i kontrolisati. Ako se pojavi problem u seriji proizvoda, uzimaju se nasumično uzorci", navodi Dragić.

Ističe, takođe, da postoje društveno odgovorne kompanije koje kontrolišu svoje proizvode, ali da je propust uvek moguć.

Savetuje građanima da prate da li su igračke koje su možda kupili povučene sa tržišta, jer ih mogu vratiti, ali napominje da nije regulisano šta se dešava u slučaju da proizvodi dovedu do posledica po zdravlje.