Klimatske promene umanjuju kvalitet zemljišta u Srbiji

Zemljišta u Srbiji, bez obzira da li se radi o gajnjačama, smonicama, černozemu, aluvijalnom zemljištu ili ritskoj crnici su generalno dobrog kvaliteta, kažu stručnjaci. Međutim, poslednjih decenija ubrzano gube humus, što je trend širom sveta.

To je posledica porasta populacije, rastućih zahteva industijalizacije i urbanizacije, kao i intenzivne poljoprivrede. U poslednje vreme ovom trendu doprinose i klimatske promene.

"Uticaj klimatskih promena na zemljište formira začarani krug. Visoke temperature i suše ubrzavaju razgradnju organske materije, zbog čega se smanjuje sadržaj humusa. Nedostatak humusa, zauzvrat, snižava kapacitet zemljišta da zadrži vodu i hranljive materije, što dodatno umanjuje njegovu plodnost", kaže dr Jordana Ninkov, naučna savetnica na Institutu za ratarstvo i povrtarstvo, Institutu od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.

Zemljište je, ističe, jedan od naših najvažnijih saveznika u borbi protiv klimatskih promena, jer ima značajan potencijal za vezivanje ugljenika.

"Tokom fotosinteze, biljke ugljenik iz vazduha ugrađuju u svoja tkiva, a deo tog ugljenika završava u zemljištu kao humus. Taj proces smanjuje koncentraciju ugljen-dioksida u atmosferi", objašnjava naša sagovornica iz Laboratorije za zemljište i agroekologiju.

"Zanimljivo je da površinski sloj zemljišta sadrži više ugljenika nego atmosfera i biosfera zajedno. Povećanje humusa, ne samo da unapređuje plodnost zemljišta i vezuje ugljenik, već čini poljoprivredu otpornijom na klimatske promene", dodaje.

Zemljištu preti erozija vodom i vetrom

Dugotrajne suše i ekstremne padavine čine zemljište ranjivim.

"Visoke temperature i suše mogu uzrokovati da zemljište postane zbijeno i sklono eroziji. Tokom sušnih perioda, površina zemljišta može ispucati, dok jake kiše nakon takvih perioda doprinose ispiranju plodnog sloja i hranljivih materija", navodi prof. dr Aleksandar Đorđević, šef katedre za pedologiju i geologiju na Poljoprivrednom fakultetu.

Neuobičajeno visoke temperature nepovoljno utiču i na mikroorganizme u zemljištu.

"Posebno na korisne bakterije i gljive koje su važne za plodnost zemljišta i podršku biljnom rastu. Smanjenje mikrobiološke aktivnosti može dalje ugroziti zdravlje zemljišta, čime se dugoročno smanjuje produktivnost poljoprivrednih zemljišta", ističe naš sagovornik.

Velike količine padavina u kratkom vremenskom intervalu su, navodi, veći problem za zemljište od visokih temperatura.

"Takve padavine u potpunosti devastiraju zemljište. Područja koja su podložna uticaju padavina takvog intenziteta, treba identifikovati i na vreme zaštititi", kaže Đorđević.

U uslovima u kojima klimatske promene sve više utiču na zemljište u Srbiji, veoma je važno ovaj resurs razumno koristiti i čuvati u prostornim planovima na svim nivoima.

"U poljoprivredi se to, osim primenom organskih đubriva i uređenjem suvišnih voda, postiže provođenjem protiverozivnih mera, podizanjem poljozaštitnih pojaseva, smanjenjem intenzivne obrade, kao i kroz primenu krečnih sredstava na kiselim zemljištima", kaže dr Jordana Ninkov.

Monitoring zemljišta u Srbiji nije sistemski uspostavljen

Svako zemljište, objašnjavaju stručnjaci, ima svoju potencijalnu plodnost, koju zadržava čak i u uslovima ekstremnih temperatura.

"Klimatske promene donose sve veći izazov u očuvanju tzv. efektivne plodnosti i zahtevaju prilagođavanje kroz primenu održivih praksi i tehnika, kao što su očuvanje vlage, organska i mikrobiološka đubriva i korišćenje biljnih pokrivača koji štite zemljište od erozije i isušivanja", navodi prof. dr Aleksandar Đorđević.

Da bi kvalitet zemljišta u našoj zemlji mogao preciznije da se oceni, ističu stručnjaci, neophodno je uspostaviti "Monitoring zemljišta Republike Srbije". Ministarstvo zaštite životne sredine je u perodu od 2012. do 2018. godine uradilo Zakon o zaštiti zemljišta i podzakonska akta, a prostorno su pozicionirana i merna mesta. Međutim, od 2018. ovo ministarstvo je prestalo da se bavi problemom uspostavljanja tog monitoringa.