Krađa ribe jedan od najvećih problema za proizvođače

U neposrednoj blizini Zrenjanina na površini od 20 hektara prostire se ribnjak Duška Kovačića iz Mužljanskih ritova. Godišnja ulaganja po hektaru u proizvodnju kreću se oko milion dinara. Pored brojnih problema u ovoj proizvodnji na prvo mesto stavlja krađu ribe.

"Godišnje proizvedem oko pedeset tona konzumne ribe i negde oko vagona mlađi za narednu godinu, a od te konzumne ribe nekih do deset posto ove godine mi je ukradeno to se tačno vidi kada se izlovi da toliko fali. To je veliki problem i ne znamo šta ćemo sa tim, kad počne post pa do Božića, to je ne mo'š sačuvati. Mi na jedan kraj, ovi kriminalci i lopovi kako ih zovemo na drugi kraj", rekao je Duško Kovačić iz Mužljanskih ritova.

Slični problemi prate i ostale proizvođače ribe iz Mužljanskih ritova, a samo na tom malom prostoru nalazi se desetak ribnjaka.

Među njima je i ribnjak Darka Kenđela površine 35 hektara sa godišnjom proizvodnjom od 100 tona ribe, od čega se, kako nam on tvrdi, ukrade više od deset odsto.

"Problematiku krađe ribe se može gledati kroz prodaju ukradene ribe i sprečavati na svim poljima i kod prodaje i kod krađe a i procesuiranjem i lopova i onih koji kupuju kradenu ribu", naveo je Darko Kenđel iz Mužljanskih ritova.

Kako sprečiti ovu nelegalnu radnju, proizvođači očigledno to sami ne mogu rešiti.

"Treba akcenat staviti na kaznenu politiku jer zbog blagih kazni uvek se vrši povraćaj kriminala, blagog kriminala i sva ta kradena roba završava na tržnicama", rekao je Vitomir Grbić, bivši republički tržišni inspektor.

I pored svih problema gašenja dva velika ribnjaka Ečke i Barande, ovde se podiže sve veći broj malih ribnjaka, koliko treba uložiti za ribnjak površine od jednog hektara.

Za gradnju ribnjaka sa kompletnom infrastrukturom potrebno je uložiti oko petnaest hiljada evra i kako nam proizvođači kažu, minimalno pet do deset godina trebalo bi da prođe kako bi uložena sredstva i vratila.