Koliko deca uživaju u snegu, da li su moderne tehnologije odnele promrzle nosiće
Ana Mirković, psiholog i osnivač Instituta za digitalne komunikacije, navodi za RTS da je igra najbolja priprema deteta za život. Dodaje da je istraživanje "kids online" pokazalo da naša deca provedu tokom radne nedelje četiri do pet sati na internetu, a vikendom osam sati, te da je na roditeljima da decu animiraju i motivišu ih da više vremena provode u prirodi i društvenim igrama.
Ana Mirković je gostujući u Jutarnjem programu RTS-a navela da dete igrajući se zapravo ima mogućnost da doživljava svet iz nečijih tuđih cipela, da uči kako da neke situacije reši nekonfliktno, da može bolje da razume druge ljude, ali i da se vraća nekim svojim vrednostima dok se igra.
"Igra je zapravo najbolja priprema deteta za život. To se tiče i kognitivnih, emocionalnih funkcija, komunikacije, razvoja empatije", objašnjava Mirkovićeva.
Na pitanje kako smo došli do toga da savremene tehnologije budu i suviše prisutne u životima dece navodi da je balans i dobra ravnoteža između onlajn i oflajn sveta jedino rešenje.
"U ovom trenutku naša deca nažalost mnogo više vremena provode onlajn. Istraživanje kids online pokazuje da naša deca provedu tokom radne nedelje četiri do pet sati na internetu, a vikendom osam sati. To je previše i uloga nas roditelja je da ih animiramo, motivišemo, inspirišemo, ispričamo priče, da sa njima izađemo u prirodu ", navodi gošća Jutarnjeg programa.
Objašnjava da je sneg koji je pao i dečija igra i smeh u parkovima pokazao roditeljima da deca mogu da se zainteresuju i bez novih tehnologija.
"Videli smo da dete kad ima nešto od čega može da napravi sneška, kućicu, da se spusti niz nizbrdicu, da se grudva igra i da tri četiri sata ne misli na mobilni telefon, ne pomisli da igra neku onlajn igricu. To nama roditeljima zapravo pokazuje da smo mi tu da ih animiramo, da osmislimo neke aktivnosti koje će im takođe ukrasti pažnju i odvojiti ih od ekrana. Da im pokažemo - ne, ne mora da bude pogled prikovan za nešto što dolazi iz onlajn sveta već da ima mnogih drugih radosti", navodi Mirkovićeva.
Društvene igre važne za razvoj deteta
Na to koliko smo se otuđili od prirode, dodaje gošća Jutarnjeg programa, pokazuje i razvoj meteoropatija kod velikog broja ljude, pa čak i dece.
"Mi moramo da se vratimo prirodi da bismo očuvali naše mentalno i fizičko zdravlje i crveni nosić je najmanja cena", ističe Mirkovićeva.
Savetuje da kada smo u kući ne posežemo za mobilnim telefonima nego za nekom društvenom igrom.
"Ono što je najvažnije da zna svaki roditelj je da se više od svake igračke dete obraduje situaciji u kojoj se tom igračkom igra sa svojim roditeljima. Dakle, mi moramo više da učestvujemo. To nije samo da damo igračku ili mobilni telefon svom detetu i kupili smo par trenutka mira. To znači da je to jedan poziv na interaktivnost i u toj interakciji mi pravimo ljude na koje ćemo biti ponosni", ističe gošća Jutarnjeg programa.
Dodaje da na taj način stičemo mnogo vrednosti, a od kojih nas digitalni svet na neki način odvaja.
"Prva je porodica i posvećenost porodici. Druga vrednost je razmena te tople energije. Ono što je svakom biću, a posebno detetu važno je kontakt očima i dodir ruke, kože. Toga mnogo malo ima u digitalnom svetu", navodi Mirkovićeva.
Učestvovanje roditelja u igri od izuzetnog značaja
Objašnjava da se na taj način stiču i komunikacijske veštine.
"Komunikacija nije da samo ja govorimšta imam da kažem već da vidim kako me drugi čuje i kako me razume. I ta razmena između roditelja i dece ili samo između dece u grupi je mnogo važna, drugačija je, interaktivnija, dvosmernija, višesmernija", objašnjava gošća Jutarnjeg programa.
Savetuje roditelje da osluškuju svoju decu da učestvuju što više u igri sa njima.
"Ali da ne forsiraju neka svoja pravila već da osluškuju i razumeju svoju decu. Da nekad malo instruišu tipa - da ovu kocku ubaciš u ovu šupljinu. Ali, pre svega pristupaju kao partner svojoj deci i da gladaju kako oni odrastaju u divne ljude", navodi Mirkovićeva.
Коментари